Šta je novo?

Životni vek zgrade

svlada

Novice
Učlanjen(a)
14.01.2014.
Poruke
9
Pohvaljen
5
Na Novom Beogradu sada već ima mnogo zgrada koje su zidane 70tih godina ili ranije.

Šta se dešava sa zgradama starim 50 i više godina. kada im istekne "vek trajanja". Da li se one ruše i šta se dešava sa stanarima tih zgrada?
 
To i ja često razmišljam. Pošto je dosta delova izgrađeno istovremeno, u jednom trenutku će doći do kompletnog rušenja čitavih blokova.

Ja mogu samo da dajem laičke procene, pa ću se ipak uzdržati da dam svoju procenu.

Pošto nije lako ćutati, ja ću lupiti da ako se sve održava kako treba, zgrada (sa armiranim betonom) može da stoji sigurno 300 godina (naravno, potrebno će biti zameniti strujne i "vodene" instalacije, kao i spoljnu drvenariju posle 100-tinjak godina)
 
Evo da vam odgovorim ukratko posto spominjete zgrade na novom Beogradu.

Posto se radi o zgradama izgradjenim mahom 50tih i 60tih, dakle to su zgrade koje sad imaju preko 50 godina starosti i vec su zrele za obnovu..
Kao sto ste mogli da primetite vise nisu u njihovom izvornom stanju (izlizana farba, otpala keramika, zastakljivanje terasa, nadogradnje razne, propale fasade itd...)

Prva stvar koja ce se uraditi na tim zgradama je intervencija u svrsi sprecavanja daljeg propadanja, a to podrazumeva duboku rekonstrukciju u vidu sanacije onog sto je zub vremena istrosio kao i zamena tj azuriranje dotrajalih sistema unutar zgrade kao sto su protiv pozarna zastita, zamena elektricnih postrojenja, vodoinstalacije itd.
Na to treba dodati poboljsanje izolacije koja je u to vreme bila jako losa, sto zvucna sto termicka i to u cilju poboljsanja energetske efikasnosti objekta.
Posto se radi o velikim objektima sa ogromnim povrsinama, verovatno ce se ici na resenje spoljasne izolacije pomocu stiropora popularno nazvanom "demit fasadom" koja je i najjeftinije resenje ali svakako ne i najbolje.

Takve intervencije na zgradama su jako skupe jer se bukvalno sve menja od fluida unutar zgrade i elektricnih postojenja i kad se imaju sredstva ubacuju se toplotne pumpe i ostale sisteme. Vracanje objekta iz 60tih na norme iz 2014 je veliki posao a i veliko ulaganje jer moze bezmalo da dostigne 50% vrednosti samog objekta pa se moze postaviti pitanje isplativosti takvoh ulaganja uzimajuci u obzir da takva intervencija na zgradi produzava vek trajanja jedno 30-40 godina i onda ce se postaviti ponovo isti problem.

Rusenje kompletnih blokova radi novog urbanizma bi bilo svakako pravo resenje ali u danasnjim ekonomskim uslovima je to nerealno tako da mozemo ocekivati da ti blokovi budu i dalje tu jos par decenija ali u vidu modernizovanih celina.

No svakako odlaganje obnove ce pogorsati stanje do te mere da ako se nista ne preduzme novi Beograd ce liciti na Cernobil za 30 godina jer ce ga zub vremena ojaditi sve vise i vise.
 
Sve zavisi od zgrade do zgrade. Ako je beton porozan, dolazi do korozije armature, i beton nije baš dugotrajan. Najbitniji je temelj i u kakvom je stanju.
Zgrade od opeke su manje otpornije na vremenske uslove (pre svega od vode). Spoljna fasada je najdugortajnija kod npr, kamena ili silikatne fasadne cigle, a najmenje kod demita, koja je inače lako obnovljiva.
U svakom slučaju najbitnija je zaštita od vode/vlage, gde je bolja zgrada je dugotrajnija i naravno od kvaliteta materijala.
 
moj drug je živeo u zgradi koja je proglašena nebezbedna za život zbog lošeg stanja temelja i stanari su morali da se isele a temelj da se sanira i to su naravno platili stanari.


elem, zgrade na novom beogradu imaju po 50+ stanova, i živo me zanima šta će biti kad prvu zgradu proglase nebezbednom za život i cena sanacije bud ena primer 500.000 evra, odnosno 10.000 eura po stanu.


siguran sam da većina ljudi neće imati para da to plati i biće prinuđena da se iseli iz zgrade, a šta će onda biti ne mogu ni da pretpostavim.
 
Plasim se da cena Sanacija bude visa od 500 000 evra po zgradi.

Jednostavno morace da urade kao sto se radi na zapadu, ili da im produze vek uz velika ulaganja, ili da ih sravne i da izgrade nove.
 
Trajace te zgrade da je to toliko lose uradjeno pa nebi uopste imali stari dio grada , ili su ove zgrade gradjen za knezevine i kraljevine daleko bolje pravljene
 
Potvrdujem da su zgrade uradjene za vreme knezevine i kraljevine daleko bolje napravljene od ovih na novom Beogradu.
 
spatiotecte":3ucm6s0m je napisao(la):
Potvrdujem da su zgrade uradjene za vreme knezevine i kraljevine daleko bolje napravljene od ovih na novom Beogradu.
Statički sigurno jesu, ali dinamički (zemljotresi), nisam siguran.
 
Predratne zgrade imaju izuzetno debele zidove i generalno dobro izdrzavaju umereno trusna podrucja kao sto je Beograd.
Takodje veci deo tih zgrada imaju podrume tako da njihova povezanost sa tlom je jako dobra.

Moja zgrada u Beogradu je iz 1939te i prezivela je pad nemacke bombe 1941 godine.
 
Ako se nevaram pitanje oce li prezivjeti divljinu od nadogradnje , ono sto je sigurno nadlezni nista neplaniraju oko obnove nbg , trebalo bi bar naraviti projekte sanacije ako nista drugo , pa da se krene jednog dana u renoviranje blok po blok zavisno od vremena gradnje pocevsi od paviljona
 
Tacno Direktore, moraju prvo da se urade projektE renoviranja i nadam se da ce ti projekti predvidjati vracanje objekta u prvobitno stanje (dakle uklanjanje raznih nadogradnji)
 
A dal ste se zapitali ko bi finansirao to obnavljanje i renoviranje objekata po Beogradu?
Izvinite, ali tu lezi glavni problem.
Veliki deo Beogradjana na objekte u kojima su im stanovi, gleda kao na nesto tudje.
Problem je da se investira u promenu ulaznih vrata, ili nesto mnogo jeftinije od kompletne rekonstrukcije zgrade.
Veliki deo Beogradjana ne shvata da losim odnosom prema zgradi u kojoj zive samo povecavaju trosak sanacije i rekonstrukcije, kao i da skracuju vek objekta u kome zive.
Relikt socijalizma, drugi ce to umesto nas...
 
Bio sam pre par godina kod jednog prijatelja, Novi Beograd je u pitanju. Živi u zgradi izgrađenoj pedesetih godina. Zgrada je raspad živi, kako spolja tako i zajednicki holovi iznutra. Fasada se oljustila, holovi nikada kreceni, svetlarnici nikada oprani... Jednom rečju uzas živi. Ulazim kod njega u stan, drugi svet, ma druga dimenzija... Stan sređen boli glava, sve najkvalitetne, pare uopste nije zalio kada ga je renovirao.
Međutim, morao sam da ga pitam za onaj raspad kada se izkoraci iz njegovog stana. A on me gleda malo cudno, nije mu jasno sta ga pitam. I onda u jednom trenutku valjda je shvatio konacno i kaze mi citiram " ono ispred napolju, sto bi mene to interesovalo, ja sam svoje sredio. Eto, slika i prilika naseg nacina razmisljanja!

Poslato sa telefona preko tapatalk-a.
 
spatiotecte":ktpub92t je napisao(la):
Predratne zgrade imaju izuzetno debele zidove i generalno dobro izdrzavaju umereno trusna podrucja kao sto je Beograd.
Takodje veci deo tih zgrada imaju podrume tako da njihova povezanost sa tlom je jako dobra.

Moja zgrada u Beogradu je iz 1939te i prezivela je pad nemacke bombe 1941 godine.

Kakve ima veze debeli zidovi sa zemljotresom, pa što je veća masa (zidovi) to je otpornost manja kod višespratnih zgrada??
Otpornost na zemljotres je veća ako je horizontalna (i naravno vertikalna) ćvrstoća zgrade veća, a što kod starih zgrada nije slučaj.
Ako bomba ne ošteti temelj i vitalne konstruktivne elemente zgrade, svaka zgrada može se obnoviti (primer je CK SKJ).
 
U ovoj temi se govori o zgradama sa više spratova. Prizemna kuća može da stoji stotinama godina.

Mene iskreno zanima koliko mogu da stoje stare novobeogradske zgrade (građene 60-ih i 70-ih u kojima živi najveći broj ljudi) ako gledamo samo konstrukciju. Prljav hodnik, razbijeni prozori i malter koji otpada sa zidova ne utiču baš mnogo na konstrukciju. Shvatam ja da tu ulazi voda i uništava zgradu iznutra, ali mislim da to ne utiče ni 5% na trajanje zgrade (da se ne sruši).
 
Može vekovima, ako vlaga ne prodire u beton (armaturu) i ako je temelj (tlo) stabilan. Beton je trajan materijal, koji vremenom postaje još čvršći.
 
Da li iko, makar posredno ima iskustva sa naknadnom izolacijom fasada? Zanimljivo mi je da bas ni jedna betonjerka na Novom Beogradu nije "presvucena" do sada. Koliko to moze da kosta uopste i desava li se nesto sa osnivanjem fonda za energetsku efikasnost?
 
Kako nije?

Narodnih heroja gde je Dr Ristić, zgrada iza koja se naslanja na novu Napredovu zgradu, mislim da ima par zgrada na Bežanijskoj kosi iza pijace.

Nisam bio ni u jednoj pa ne znam kolika je promena.
 
Hm, OK, hvala na informacijama, raspitacu se detaljnije.
 
Na nbg je komplet obnovljena zgrada gdje je bio b92 u fulu i jos mozda par manjih stambenjaka
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=515458#p515458:3m68y4y6 je napisao(la):
ccc » 10 Feb 2018 06:41 pm[/url]":3m68y4y6]Da li iko, makar posredno ima iskustva sa naknadnom izolacijom fasada? Zanimljivo mi je da bas ni jedna betonjerka na Novom Beogradu nije "presvucena" do sada. Koliko to moze da kosta uopste i desava li se nesto sa osnivanjem fonda za energetsku efikasnost?

Evo kako to izgleda kada je urađeno jeftinim materijalima radi uštede kog dinara... koji naravno završi u nečijem džepu:

https://en.wikipedia.org/wiki/Grenfell_Tower_fire
 
Kako onda tumačite ovolike cena nekretnina na NBg s obzirom da su zgrade zaista krševi pravi ?!
Još kad napišu stan renoviran... To je čista maska i ništa više !
Ovi stanovi u principu bi trebalo da budu bad badava !!
Posebno, što su iz otkupa pa bi da zarade jer misle da ljudi ne znaju. Neki možda ali ima onih koji razumeju.
Država je ta koja bi morala da propiše cene uključujući amortizaciju zgrade.
ove, preko 50 god. su za OTPIS !!
I NIŠTA DALJE. Ovi što prodaju vade se na lokaciju.
 
Sve je do održavanja zgrade. Imaš zgrade od preko 50 godine koje su sjajne, a imaš i one koje smrde. Isto tako je i sa fasadom.

Nemojte se brinuti za cene, ima ko će to da plati.
 
@svlada, dule, spatio, svsavic, milisav
Volim ove teme gde naučim nešto novo.
2g1iat.jpg

:D Al šalu na stranu, dobra tema stvarno. :) I ja sam razmišljao o tim nekim pitanjima šta kad će biti kad dođe vreme da se zgrade na NBG renoviraju ili pak ruše.
 
Vrh