Nisu svi gradovi na vodi, ali ona je vlažni san svakog grada.

Ovaj skoro-oksimoron, vredi samo za one gradove u pustinji ili tundri, kojima je takvo mesto odredila istorija. Nasobina koja je želala da opstane i prosperira, uvek je težila vodi. Jer ona jeste život i mogućnost napretka.
Ne mislim da je Beograd jedina gradska naseobina na planeti, koja je podnela degradaciju urbanog tkiva usled pada sistema, društva. Međutim, ne samo kao sentimentalac i lokalpatriota, verujem da je urbicid zvani 'Bnv' jedan poseban slučaj, nešto kao slavljenje pada kroz mafijaško-građevinski poduhvat zazidavanja smisla, tj. svega onoga što u civilizovanom društvu predstavlja normu i pravilo. Poništavanje samog smisla razvoja i napretka. O tome već sve znamo, prodiskutovali smo materiju temeljno.
Sada ću da okačim neke slidže. Naime uočio sam, prateći razvoj priobalja u Kelnu u kome dugo stanujem, da beogradska i kelnska rečna promenada imaju dosta zajedničkih karakteristika, zgodnih za poređenje, u smislu centralnog gradskog tkiva. Dužine potesa koje su (u slučaju Kelna bile) u procesu reurbanizacije su skoro identične, 1500 - 1600 metara. Oba se protežu do samog centra grada. U oba slučaja su suprotne obale zelene površine. U prostornom smislu, ka unutrašnjem tkivu grada, bitno se razlikuju. Dok je u Kelnu širina površine u proseku 80 m, u nas je to nekih 300 m. Zatim, Keln je ravan k'o tepsija, ali u dubini vizure ipak postoje (visinski) markantne građevine. Da ne duljim, evo slika jednog mogućeg Bnv, u smislu volumena objekata i stilova gradnje, kojeg bih u sledećem životu voleo da vidim, na mestu ove sadašnje katrastrofe.
Prvo dve profi fotke mog drugara. Zatim zvanični link projekta (na žalost samo na nemačkom, ali koncizno opisano i prevodivo u googlu), dovoljan je klik na svaku zgradu, radi detalja, koga zanima.
Prikačeni fajl Goof Rheinufer I.jpg više nije dostupan
Rheinauhafen