Šta je novo?

Budućnost gradskog saobraćaja

CrazySerb

Intermediate
Učlanjen(a)
10.02.2007.
Poruke
139
Pohvaljen
9
Clanak iz Novosti....

Žičara u fioci
E. B. R., 1. novembar 2007


PREDLOG da se u javni prevoz uvede i rečni saobraćaj samo je jedna od ideja koje decenijama zaokupljaju saobraćajne stručnjake. Još sedamdesetih godina prošlog veka ušlo se u projekat izgradnje beogradskog metroa, a sve gradske garniture vlasti potom su razmatrale i manje konvencionalna rešenja, poput žičare. Za sada je izvesna samo izgradnja lakog šinskog sistema, kao zamene za mnogo skuplji metro, dok su svi ostali predlozi za poboljšanje javnog prevoza još samo - na papiru.
METRO: PROJEKAT "Metro Beograd" predviđao je izgradnju pet linija i ukupno 74 stajališta. Prema rečima arhitekte Branislava Jovina, za grad veličine Beograda prikladan je jedino potpuno nezavistan šinski sistem. Samo takvo rešenje obezbeđuje efikasan prevoz ljudi.
- Metro-sistem bi smanjio upotrebu automobila, a time i problem parkiranja u centralnoj gradskoj zoni - navodi Jovin. - Bukvalno ovog časa, u 44 grada Evrope radi se na nezavisnim šinskim sistemima, bilo metrou ili gradskoj železnici. Samo se Beograd sprema za izgradnju "uličnog tramvaja"!
U Gradu ne spore efikasnost metroa, ali dodaju da Beograd nikada nije imao novca za njega. Zbog plitke kase, prestonica je zakoračila u izgradnju lakog šinskog sistema, koji može da preveze 25 hiljada putnika na sat u jednom smeru. Beogradski urbanisti tvrde da je to sasvim dovoljno. Urađen je Detaljni urbanistički plan za prvu liniju, koja će ići od Ustaničke do Tvorničke u Zemunu, a izgradnja bi mogla da počne naredne godine.
ŽIČARA: SVE je izglednija izgradnja žičare, koja bi išla od Bloka 45 do Ade Ciganlije. Septembra 2003. Direkcija za izgradnju Beograda napravila je istraživanje "Ima li nade žičarom do Ade?". Studija izvodljivosti pokazala je da je za ovaj projekat potrebno 14 miliona evra.
Predviđeno vreme za gradnju prve faze žičare bilo je četiri meseca. Početna stanica bila bi u Bloku 45, na postojećoj okretnici, a kroz vazduh bi se putovalo do Ade. "Kapsule" koje bi prevozile putnike mogle bi da prime osam putnika. Putovanje ovim sredstvom prevoza trajalo bi oko dva i po minuta.
- Projekat izgradnje žičare prošle je godine uvršten u Nacionalni investicioni plan i samo je potrebna saradnja grada i ustanova koje su nadležne za ovaj projekat - jasan je Nenad Bajić iz Direkcije. - Beograd bi izgradnjom žičare dobio jedan prepoznatljiv znak i pridružio se malobrojnim gradovima koji imaju ovaj atraktivni vid prevoza.
HIDROBUS: NOVAC je prepreka i za silazak GSP-a na beogradske reke. Prema nagoveštajima iz Starog dvora, prevoz "hidrobusima" smanjio bi opterećenje za vreme rekonstrukcije "Gazele", a potom bi bio uključen u mrežu javnog prevoza i Integrisani tarifni sistem. Procene kažu da bi se relacija, koju autobus prelazi za sat, mogla "preveslati" za samo 15 minuta.
Osim gubera, protiv "metroa na vodi" idu i nepostojanje odogovarajuće infrastrukture, poput pristana, ali i problem nabavke velikih brodova, koji bi mogli primiti i do 150 putnika. Uz to, stručnjaci upozoravaju da hidrobusi ne bi osetnije smanjili broj automobila na ulicama.

USPINjAČE

VIŠE kao turistička atrakcija, nego ozbiljan vid javnog prevoza, u svetu se grade i održavaju i uspinjače. Prevoze putnike na manje distance (do nekoliko stotina metara), ali na obično nepristupačna uzvišenja. Ima ih u Zagrebu (od Ilice do Štrosmajerovog šetališta), Ljubljani, Budimpešti, Sarajevu...


HIDROBUS U SVETU

MNOGE svetske metropole koje leže na velikim rekama ili jezerima imaju neki vid "vodenog" javnog prevoza. U Dubaiju tzv. "abra" preveze 20 miliona putnika godišnje. Po ruskim rekama plove popularni "moskviči", sa kapacitetom od 150 putnika, koji su obično deo gradskog prevoza. Od centra engleskog Bristola do tamošnje železničke stanice stiže se žutim vodenim autobusima, a Hadsonom i famoznim Ist Riverom u Njujorku na tri rute voze brodići koji primaju do 150 putnika. Ovaj vid prevoza postoji i u Veneciji, ali i Meksiko Sitiju, Torontu, Vankuveru, skandinavskim gradovima...
 
Toronto "hidrobus" , valjda na njega misle posto drugog nemamo. Vise je turisticka atrakcija nego pravo prevozno sredstvo.


pic01.jpg

pic02.jpg

pic03.jpg

pic04.jpg

pic05.jpg

pic06.jpg

pic07.jpg
 
Evo ga i recni bus iz Hamburga. Do duse, ovaj nas nema tockove :)


 
reeperbahn... hehe... crni... šta si radio samo tamo... :D
 
Jbg, znas kako je tesko naci dobru rabotu :D Mora "od nesto" da se zivi !! :)
 
Reeperbahn je ludilo.Moj rodjak ima lokal u na reeperbahn-u.Nije ono sto mislite,obicna kafana i u podrumu bokserski klub.
 
Pa je l ima recimo nasha vojska neka amfibijska vozila?
Ako ima to preraditi i eto reshenja:p
Ja duboko verujem da ce nas gradski chelnici do zatvaranja Gazele obradovati ingenioznom idejom zvanom"pojas za spasavanje&peraja"kao alternativni vid transporta rekama.
Uspinjacha bi po meni bash "legla" negde na Bezaniskoj kosi.
 
Na Bezanijskoj? hahaha od Stare Bezanije, zivopisnog krajolika sa mirisom domacih zivotinja koji se siri, do Karton Cityja, punog veselog lokalnog stanovnistva, gde ce se turisti upoznati sa obicajima lokalne zajednice;))))

Eto turisticka brosura za uspinjacu na Bezanijskoj;)
 
Imamo idejni projekar.
Imamo broshuru.
Samo josh da nadjemo investitora.
 
Ovo pitanje je vezano za proslost, ali ima velike veze sa buducnoscu :)
Video sam na stranici GSP-a sledece:
1989. Заокружен систем јединственог тарифног система, поред Ласте и ГСП-а у систем је укључен и ЖТП Београд и АТП Панчево.
Izvor: GSP
Link: http://www.gsp.co.yu/od80do901.htm

Pitanje "starijim" forumasima: kakav je bio taj jedinstveni tarifni sistem? Jel se jednom preplatnom kartom koristio celokupni gradski prevoz kao i regionalni vozovi ili? Ako neko zna, bilo bi lepo da odgovori.
 
Pa nisam znao da je i ATP Pancevo bilo u jedinstvenom tarifnom sistemu. To bi onda trebalo da se obavezno vrati!! :)
 
Teretnjaci zaobilaze centar
Potrebno izraditi studiju kojom će biti utvrđeno snabdevanje privrednih objekata u centru, a da gužve budu manje, rekao je Zoran Alimpić, v.d. gradonačelnika
kamioni-tranzit--BGD.jpg

Teretni saobraćaj u Beogradu prošle godine bio je dvostruko veći nego u 2006., tvrde saobraćajni stručnjaci. Teretnjaci su prevezli oko 1,5 miliona tona robe, jer u prestonici se gradi više nego ranije.

Skupština grada je početkom 2005. godine, po uzoru na svetske metropole, regulisala u koje vreme i kuda teretni kamioni smeju da prolaze kroz gradsko jezgro. Na centralnim ulicama od 7 do 23 časa zabranjen je ulazak vozilima od 3,5 do devet tona. U međuvremenu, povećan je broj vozila na ulicama, pa je potrebno da bude i izmenjena strategija.

Zoran Alimpić, v.d. gradonačelnika, kaže da će stručnjaci Saobraćajnog instituta CIP napraviti studiju za unapređenje režima kretanja teretnih vozila kroz grad. Ona neće u potpunosti izmestiti kamione iz centra, ali će sigurno smanjiti njihov broj. Za njenu izradu iz gradskog budžeta izdvojeno je četiri miliona dinara.
– Na ulicama je znatno više vozila, privreda je drugačija i promenjeno je radno vreme. Bez obzira što i sada postoje propisani termini i trase kada i kuda teretna vozila mogu da se kreću, događa se da se ti propisi uvek ne poštuju. Zbog toga je potrebno izraditi novu studiju koja će pomoći da se svi privredni subjekti u centru uredno snabdevaju, a da gužve budu manje – istakao je Alimpić.

Kako bi zaštitili staro jezgro prestonice od teretnog saobraćaja i povezali puteve u prestonici, urađen je plan detaljne regulacije za saobraćajni potes od Borske ulice do petlje „Lasta” u Rakovici.

Đorđe Bobić, glavni gradski arhitekta, smatra da će na ovaj način alternativno biti povezani delovi grada bez prolaska kroz centar. Ovaj plan je jedna od kapitalnih investicija grada.
– Na ovoj saobraćajnici dužine 4,5 kilometara gradiće se četiri saobraćajne trake koje će povezati Ibarsku magistralu sa autoputem do petlje. Ovaj potes rađen je po etapama i delimično je izgrađen, a nedostaje deo od naselja Medaković do autoputa – naglašava Đorđe Bobić, gradski arhitekta.

Čedomir Vukašinović, pomoćnik sekretara za saobraćaj, kaže da su teretnjaci opterećenje, ali i potreba u gradu koji se brzo razvija.
–Kapacitet putne mreže je takav da moramo što bolje da organizujemo tranzit teretnih vozila, koja su najveći problem, jer putnička mnogo lakše prolaze – naglasio je Vukašinović.

Kretanje vozila težih od 3,5 tona zabranjeno je na svim putevima i ulicama koje ne spadaju u trasu kružnog prstena. To se odnosi na Pančevački most, deo Bulevara despota Stefana, Klanički kej, Dunavsku, Bulevar vojvode Bojovića, Karađorđevu, Savski trg i Savsku ulicu, Bulevar vojvode Mišića, Radničku, Savsku magistralu, Bore Stankovića i Lole Ribara. Kazne za ovakve prekršaje, koji su u nadležnosti Saobraćajne policije, jesu od 10.000 do pola miliona dinara.

Kamioni se mogu kretati autoputem, Ulicom Stevana Prvovenčanog, Bulevarom Franše D'Eperea, Bulevarom Arsenija Čarnojevića, Novosadskim autoputem, Batajničkim drumom, Ratarskim putem, Ibarskom magistralom, Zrenjaninskim, Pančevačkim, Obrenovačkim, Kragujevačkim i Smederevskim putem.

D. Spalović
[objavljeno: 04/02/2008.]
izvor Politika
link http://www.politika.co.yu/rubrike/Beograd/Teretnjaci-zaobilaze-centar.lt.html
 
Kako bi zaštitili staro jezgro prestonice od teretnog saobraćaja i povezali puteve u prestonici, urađen je plan detaljne regulacije za saobraćajni potes od Borske ulice do petlje „Lasta” u Rakovici.
Cekaj, cekaj.. prosirice Borsku? Woohoo!! A tek da prosire Rakovicki put.. (ima mesta za po dve trake u svakom pravcu) - mashala!
 
Saobracaj u BG-u, primer iz zivota br. 1

- Prosle nedelje sam radio trecu smenu (do 24.00) i prijavio se na razvoz kuci (znaci firma vozi, sto da placam nocni bus ako nam je Veran vec obezbedio tako finu pogodnot)..... I sada, pre mene treba da odbacimo kolegu na Cerak, iskljucimo se mi kod BiP-a, idemo tako kroz neke sume, preko nekih puteva, putem nekih ulicica i dodjemo do kolegine kuce. Sad treba odvesti mene u Bolec. Najlogicnije na autoput, petlja Bubanj potok i jos 10 min do Boleca. Krenemo mi da se vozikamo po Ceraku trazimo ispust na autoput, levo, desno, odjednom mi u Zarkovu, pa na Padinu i izacemo tek kod Ade :rolleyes: Pa onda, pored Sajma, na Mostar, pa na autoput i za 20min u Bolecu. Dakle, grad je ocajno povezan, sve je samo podredjeno tome da ljudi dolaze u centar i tamo prave guzve. UMP, prosirenje ulica i "nezavisni sinski sistem" (podzemni, nadzemni, podvodni - nije bitno!).....
 
Nisam znao gde da stavim ali slusajte ovu situaciju.Vracam se ja nocas oko 4 sata ujutru peske ulicom milana rakica.U 4 sata su ugasena nocna svetla a i dalje nije svanulo i na sred ulice nailazim na 2 kontejnera koje su neke budale pomerile.vratio sam ih manje vise na svoje mesto i otisao.Da nisam to uradio neko bi se skucao.Ispada da se hvalim ali te stvari mogu da se srede ako se svugde stave oni kontejneri bez tockic kao sto ih homer_jay ima na profilu.Ali zasto ovi kog djavola u EDB-u gase svetla tako rano???Budale :/
 
Без метроа – саобраћајни колапс
Градске власти најављују забрану улазака путничких возила у најуже језгро престонице. – Издувни гасови највише погађају децу
У побољшање јавног градског превоза требало би укључити „Беовоз”
voz-foto-D-JEVREMOVICH.jpg

Фото Д. Јевремовић
Саобраћајне гужве у главном граду биће смањене тек када буде изграђен метро, а то неће бити пре 2020. године. Никакво проширење постојећих или изградња нових саобраћајница неће решити проблем свакодневног колапса на улицама. Он може бити ублажен једино побољшањем јавног градског превоза у који треба укључити и „Беовоз”, као и строжим казнама за возаче који се непрописно паркирају и возе у жутој траци. Ово су закључци јучерашњег предавања које је организовао Секретаријат за саобраћај у склопу акције „Без аутомобила у центру Београда”.

Како се могло чути, главни град Србије и Тирана једине су европске престонице у којима не постоји метро, а ако он у Београду не буде ускоро изграђен друмска возила ће бити стално саобраћајном колапсу. Осим тога, биће потрошено много новца за изградњу магистрала које неће дати очекиване резултате.

Говорећи о искуствима појединих западних метропола, Драгољуб Ђаконовић, секретар за саобраћај, рекао је да град не намерава да наплаћује улазак аутомобила у центар, као што је то случај у Риму и Лондону, све док возачима не буде понуђено алтернативно решење.

– Возачи ће, ипак, морати да промене однос који имају према свом „љубимцу”. Жеља нам је да пешаке вратимо у центар пажње, а не „његово величанство” аутомобил. Због тога у центру града више неће бити градње гаража, јер најуже језгро Београда мора да буде претворено у пешачку зону – нагласио је Ђаконовић додајући да је немогуће изградити такав систем путева и паркинг простора који би омогућио неограничено коришћење путничких возила.

Он је апеловао на грађане да у центар не долазе колима и најавио ригорозније мере које ће комунална полиција предузимати против свих возача који буду кршили саобраћајне прописе.

– Ако не будемо преузели радикалне мере у систему јавног градског саобраћаја, биће угрожено функционисање главног града, а еколошке последице ће обезвредити смисао урбаног начина живота – закључио је Ђаконовић.

Да је загађење животне средине једна од највећих тешкоћа са којима се Београђани, нарочито они који живе у најужем градском језгру, суочавају, потврдили су и Горан Триван, секретар за заштиту животне средине и Милена Пауновић, из Градског завода за заштиту здравља. Они су нагласили да су штетном утицају издувних гасова најизложенији житељи „круга двојке”, а поготово ђаци школа које се овде налазе. Због тога су предложили измештање саобраћаја из центра, изградњу већег броја бициклистичких стаза и боље одржавање хигијене на улицама.

Подаци Градског завода за јавно здравље показали су да на загађеност ваздуха у престоници највише утиче саобраћај, будући да у Београду има 501.000 регистрованих возила. Недељко Муњас, заменик начелника управе саобраћајне полиције за град Београд, рекао је да се овај број сваке године повећава за 20.000 до 30.000, а паралелно с тим расте и број саобраћајних незгода.

– Више од 1000 људи повређено је у протеклих осам година у саобраћајним удесима, а од тога је око 50 одсто пешака. Срећом, смањен је број деце настрадале у саобраћају, али од 2004. године драстично расте број повређених и погинулих мотоциклиста – рекао је Муњас.

-----------------------------------------------------------

Коњем у Кнез Михаилову

На питање, како саобраћајна полиција може да реши проблем гужви које нарочито у приградским насељима изазивају запрежна возила, Недељко Муњас, заменик начелника управе саобраћајне полиције за град Београд, рекао је да ова област још није регулисана, као и да нигде не постоје саобраћајни знаци који би спречили запрежна возила да уђу у Кнез Михаилову. На то се чуо коментар да је законски дозвољено коњем дојахати у центар града, на шта су надлежни само слегли раменима.

-----------------------------------------------------------

У центру 100.000 возила

Према званичним подацима саобраћајне полиције, само у центру града има више од 100.000 регистрованих возила. Тако на Врачару, најмањој београдској општини, има 22.110 возила, на Палилули 45.887, Савском венцу 21.838 и у Старом граду 28.813 возила.

Н. Миковић
[објављено: 30/10/2008]
извор Политика
линк http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Bez-metroa-saobracajni-kolaps.sr.html
 
Uffff, jednog lepog dana bi to bilo super, ali bi morali neki bajsevi sa elektro motorima jer je Beograd ipak malko brdovitiji od Barselone ;)
 
Vrh