bigvlada
Advanced
Ovo je jedan pojednostavljen pogled na ekonomiju i njenu neraskidivu vezu sa energijom i prirodnom okolinom.
Mogu da idu i članci o energetskoj efikasnosti. Bitnoje da shvatimo da su ove tri stvari neraskidivo vezane i da se mogu rešavati samo zajedno. Zamislite vagu sa tri tasa umesto dva, ako se koncentrišemo samo na jednu komponentu, ostale će ispaštati.
http://www.chrismartenson.com/crashcourse
Chapter 1: Three Beliefs (Time: 1:46)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-1-three-beliefs
Chapter 2: The Three "E"s (Time: 1:38)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-2-three-es
Chapter 3: Exponential Growth (Time: 6:20)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-3-exponential-growth
Chapter 4: Compounding is the Problem (Time: 3:06)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-4-compounding-problem
Chapter 5: Growth vs. Prosperity (Time: 3:40)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-5-growth-vs-prosperity
Chapter 6: What is Money? (Time: 5:55)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-6-what-money
Chapter 7: Money Creation (Time: 4:19)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-7-money-creation
Chapter 8: The Fed - Money Creation (Time: 7:13)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-8-fed-money-creation
Chapter 9: A Brief History of US Money (Time: 7:14)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-9-brief-history-us-money
Chapter 10: Inflation (Time: 11:48)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-10-inflation
Chapter 11: How Much Is A Trillion? (Time: 3:28)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-11-how-much-trillion
Chapter 12: Debt (Time: 12:32)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-12-debt
Chapter 13: A National Failure To Save (Time: 12:06)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-13-national-failure-save
Chapter 14: Assets & Demographics (Time: 13:41)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-14-assets-demographics
Chapter 15: Bubbles (Time: 14:10)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-15-bubbles
Chapter 16: Fuzzy Numbers (Time: 15:52)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-16-fuzzy-numbers
Chapter 17: PART A: Peak Oil (Time: 17:52)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-17a-peak-oil
Chapter 17: PART B: Energy Budgeting (Time: 12:15)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-17b-energy-budgeting
Chapter 17: PART C: Energy And The Economy (Time: 7:05)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-17c-energy-and-economy
Chapter 18: Environmental Data (Time: 16:22)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-18-environmental-data
Chapter 19: Future Shock (Time: 8:02)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-19-future-shock
Chapter 20: What Should I Do? (Time: 19:48)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-20-what-should-i-do
Iako je ceo kurs predstavljen iz američke perspektive, lavovski deo se može primeniti i na nas. Jednostavno, oni imaju jedan ili dva Obamina mandata da isprave stvari koje brljaju od 1913 (a ne izgleda da hoće ) a od njihovog uspeha i mi zavisimo kako direktno tako i indirektno.
Zastrašujuća je pomisao da svake godine na svet dođe novih 70.000.000 ljudi a da je resursa sve manje. Nije bitno da li će nafte biti još sledećih 20 ili 50 godina, pitanje je da li ćemo imati novca i energije da je izvadimo. Videćete da je ono što Dubai radi užasno bahato i neproduktivno korišćenje resursa kojih nema neograničeno. Oni nemaju bukvalno ništa sem peska a umesto ogromnih postrojenja za desalinizaciju i proizvodnju vodonika, vetrenjača, kao i ozelenjavanje pustinje oni grade ski centar. Proći će kao i Vavilon, jer jednostavno neće moći da kupe resurse koji su im neophodni (kupovina stranih kompanija nije rešenje jer vlada pojedine države uvek može da izglasa zabranu izvoza pojedinih sirovina).
Prikazan je primer rudnika bakra u SAD (rupa 4*4*0.5 kilometara) gde je koncentracija bakra samo 0,2%. Samo Kanada ima rudnike uranijuma sa koncentracijom uranijuma od preko 1%. Šta će se desiti kada Dubai bude hteo da pravi još jednu zgradu a cena bakra bude $100.000 po toni, ili čelika 300.000 dolara? Kako će Francuska (80% zavisnosti od nuklearne energije) održati svoju privredu kada više ne bude mogla da nabavi dovoljno uranijuma? Ima ga, ali u rudnicima sa koncentracijom od 0,001% i košta više energije i novca nego što može da se napravi i naplati energije.
Šta mi možemo da uradimo? Prvo, suviše smo mali da bi dobili bilo šta spolja,a što treba i svima drugima, možemo samo da se oslonimo na ono što imamo.
Izrael je shvatio da prvi zadatak odgovorne države nisu atomske centrale ili fabrike već prosvećeno stanovništvo, tj veća ulaganja u obrazovanje i nauku. Oni su pomoću sistema navodnjavanja putem kapi, korišćenjem morske vode za navodnjavanje (gaje paradajz na peščanim dinama!) kao i korišćenjem bakterijskih sojeva (proučavali su bakterije koje žive u korenju biljaka i selektovali one koje pospešuju rast) kao prirodnog đubriva, uspeli su da razviju poljoprivredu, čak i da gaje urme oko mrtvog mora.
Zato sam i počeo sa onom temom o novim tehnologijama, jednostavno, mi kao država nemamo resursa za razbacivanje.
Jedan primer - da li možemo sebi da dozvolimo gradnju brodova koji mnogo troše i prevoze malo putnika? Može li se taj čelik, energija i ljudski rad upotrebiti efikasnije?
Smemo li da gradimo drugačije zgrade sem pametnih, koje same recikliraju đubre i otpadne vode? Hoćemo li imati dovoljno cementa za još nešto sem njih?
Imamo fabriku konzervi. Šta će se desiti kada ne bude imala dovoljno sirovina за proizvodnju? Tetrapak? I za njega je potrebna nafta, kao i za dobar deo proizvoda široke potrošnje. A nafta će biti suviše skupa da bi je kupili.
Ali i za to ima rešenja, u nemačkim železnicama su pre dvadesetak godina testirali tanjire i čaše od smese žitarica, koji se mogu i pojesti ili baciti, razgradiće se za par dana.
Zato je i ona priča o trećoj šini. Nije to nikakav moj bes, već realno sagledavanje stvari. Da li ćemo imati materijala da pravimo i održavamo kontaktnu mrežu sledećih 50 godina? Da li ćemo imati goriva za autobuse? Bioetanol je rupa bez dna i loše rešenje. Vodonik NIJE zamena za naftu, on je ekvivalent baterije (potrebno je užasno mnogo energije da se vodonik proizvede - ako vas interesuje samo energija, pogledajte delove 17A,B i C koji se bave energijom i alternativama nafti).
Zato nam je neophodna i urbana poljoprivreda, tj. jeftin i efikasan sistem uzgajanja namirnica u gradu, jer nije izvesno da ćemo imati novca i energije da hranu brzo dopremamo u dovoljnim količinama.
Idealan primer kako se rešava jedan problem i potreba:
LED sijalice (http://en.wikipedia.org/wiki/LED_lamp) su skupe, ali traže jedan vat struje i mogu da traju 20 godina. Sada izračunajte koliko se energije, novca i materijala upotrebi za potreban broj klasičnih sijalica u tom vremenskom periodu.
Realno, do fuzionih reaktora (tj. do 2040) možemo samo da se oslonimo na nove brane, vetrenjače i solarne panele, za ostalo nećemo imati novca, ili materijala, ili nećemo biti u mogućnosti da kupimo zbog velike potražnje. Veći akcenat na železnicu i vodene puteve (kanal do Egejskog mora) je dugoročno pametnije rešenje jer će zahtevati manje sredstava za održavanje.
Ovo nije neki kataklizmičan scenario, ali matematika je jednostavna i surova i nikakvo mazanje friziranim podacima neće popraviti stvari. Što pre to shvatimo, pre ćemo ovo pregurati.
Mi kao društvo moramo da shvatimo da više nemamo prava na grešku.
Mogu da idu i članci o energetskoj efikasnosti. Bitnoje da shvatimo da su ove tri stvari neraskidivo vezane i da se mogu rešavati samo zajedno. Zamislite vagu sa tri tasa umesto dva, ako se koncentrišemo samo na jednu komponentu, ostale će ispaštati.
http://www.chrismartenson.com/crashcourse
Chapter 1: Three Beliefs (Time: 1:46)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-1-three-beliefs
Chapter 2: The Three "E"s (Time: 1:38)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-2-three-es
Chapter 3: Exponential Growth (Time: 6:20)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-3-exponential-growth
Chapter 4: Compounding is the Problem (Time: 3:06)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-4-compounding-problem
Chapter 5: Growth vs. Prosperity (Time: 3:40)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-5-growth-vs-prosperity
Chapter 6: What is Money? (Time: 5:55)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-6-what-money
Chapter 7: Money Creation (Time: 4:19)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-7-money-creation
Chapter 8: The Fed - Money Creation (Time: 7:13)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-8-fed-money-creation
Chapter 9: A Brief History of US Money (Time: 7:14)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-9-brief-history-us-money
Chapter 10: Inflation (Time: 11:48)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-10-inflation
Chapter 11: How Much Is A Trillion? (Time: 3:28)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-11-how-much-trillion
Chapter 12: Debt (Time: 12:32)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-12-debt
Chapter 13: A National Failure To Save (Time: 12:06)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-13-national-failure-save
Chapter 14: Assets & Demographics (Time: 13:41)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-14-assets-demographics
Chapter 15: Bubbles (Time: 14:10)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-15-bubbles
Chapter 16: Fuzzy Numbers (Time: 15:52)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-16-fuzzy-numbers
Chapter 17: PART A: Peak Oil (Time: 17:52)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-17a-peak-oil
Chapter 17: PART B: Energy Budgeting (Time: 12:15)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-17b-energy-budgeting
Chapter 17: PART C: Energy And The Economy (Time: 7:05)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-17c-energy-and-economy
Chapter 18: Environmental Data (Time: 16:22)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-18-environmental-data
Chapter 19: Future Shock (Time: 8:02)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-19-future-shock
Chapter 20: What Should I Do? (Time: 19:48)
http://www.chrismartenson.com/crashcourse/chapter-20-what-should-i-do
Iako je ceo kurs predstavljen iz američke perspektive, lavovski deo se može primeniti i na nas. Jednostavno, oni imaju jedan ili dva Obamina mandata da isprave stvari koje brljaju od 1913 (a ne izgleda da hoće ) a od njihovog uspeha i mi zavisimo kako direktno tako i indirektno.
Zastrašujuća je pomisao da svake godine na svet dođe novih 70.000.000 ljudi a da je resursa sve manje. Nije bitno da li će nafte biti još sledećih 20 ili 50 godina, pitanje je da li ćemo imati novca i energije da je izvadimo. Videćete da je ono što Dubai radi užasno bahato i neproduktivno korišćenje resursa kojih nema neograničeno. Oni nemaju bukvalno ništa sem peska a umesto ogromnih postrojenja za desalinizaciju i proizvodnju vodonika, vetrenjača, kao i ozelenjavanje pustinje oni grade ski centar. Proći će kao i Vavilon, jer jednostavno neće moći da kupe resurse koji su im neophodni (kupovina stranih kompanija nije rešenje jer vlada pojedine države uvek može da izglasa zabranu izvoza pojedinih sirovina).
Prikazan je primer rudnika bakra u SAD (rupa 4*4*0.5 kilometara) gde je koncentracija bakra samo 0,2%. Samo Kanada ima rudnike uranijuma sa koncentracijom uranijuma od preko 1%. Šta će se desiti kada Dubai bude hteo da pravi još jednu zgradu a cena bakra bude $100.000 po toni, ili čelika 300.000 dolara? Kako će Francuska (80% zavisnosti od nuklearne energije) održati svoju privredu kada više ne bude mogla da nabavi dovoljno uranijuma? Ima ga, ali u rudnicima sa koncentracijom od 0,001% i košta više energije i novca nego što može da se napravi i naplati energije.
Šta mi možemo da uradimo? Prvo, suviše smo mali da bi dobili bilo šta spolja,a što treba i svima drugima, možemo samo da se oslonimo na ono što imamo.
Izrael je shvatio da prvi zadatak odgovorne države nisu atomske centrale ili fabrike već prosvećeno stanovništvo, tj veća ulaganja u obrazovanje i nauku. Oni su pomoću sistema navodnjavanja putem kapi, korišćenjem morske vode za navodnjavanje (gaje paradajz na peščanim dinama!) kao i korišćenjem bakterijskih sojeva (proučavali su bakterije koje žive u korenju biljaka i selektovali one koje pospešuju rast) kao prirodnog đubriva, uspeli su da razviju poljoprivredu, čak i da gaje urme oko mrtvog mora.
Zato sam i počeo sa onom temom o novim tehnologijama, jednostavno, mi kao država nemamo resursa za razbacivanje.
Jedan primer - da li možemo sebi da dozvolimo gradnju brodova koji mnogo troše i prevoze malo putnika? Može li se taj čelik, energija i ljudski rad upotrebiti efikasnije?
Smemo li da gradimo drugačije zgrade sem pametnih, koje same recikliraju đubre i otpadne vode? Hoćemo li imati dovoljno cementa za još nešto sem njih?
Imamo fabriku konzervi. Šta će se desiti kada ne bude imala dovoljno sirovina за proizvodnju? Tetrapak? I za njega je potrebna nafta, kao i za dobar deo proizvoda široke potrošnje. A nafta će biti suviše skupa da bi je kupili.
Ali i za to ima rešenja, u nemačkim železnicama su pre dvadesetak godina testirali tanjire i čaše od smese žitarica, koji se mogu i pojesti ili baciti, razgradiće se za par dana.
Zato je i ona priča o trećoj šini. Nije to nikakav moj bes, već realno sagledavanje stvari. Da li ćemo imati materijala da pravimo i održavamo kontaktnu mrežu sledećih 50 godina? Da li ćemo imati goriva za autobuse? Bioetanol je rupa bez dna i loše rešenje. Vodonik NIJE zamena za naftu, on je ekvivalent baterije (potrebno je užasno mnogo energije da se vodonik proizvede - ako vas interesuje samo energija, pogledajte delove 17A,B i C koji se bave energijom i alternativama nafti).
Zato nam je neophodna i urbana poljoprivreda, tj. jeftin i efikasan sistem uzgajanja namirnica u gradu, jer nije izvesno da ćemo imati novca i energije da hranu brzo dopremamo u dovoljnim količinama.
Idealan primer kako se rešava jedan problem i potreba:
LED sijalice (http://en.wikipedia.org/wiki/LED_lamp) su skupe, ali traže jedan vat struje i mogu da traju 20 godina. Sada izračunajte koliko se energije, novca i materijala upotrebi za potreban broj klasičnih sijalica u tom vremenskom periodu.
Realno, do fuzionih reaktora (tj. do 2040) možemo samo da se oslonimo na nove brane, vetrenjače i solarne panele, za ostalo nećemo imati novca, ili materijala, ili nećemo biti u mogućnosti da kupimo zbog velike potražnje. Veći akcenat na železnicu i vodene puteve (kanal do Egejskog mora) je dugoročno pametnije rešenje jer će zahtevati manje sredstava za održavanje.
Ovo nije neki kataklizmičan scenario, ali matematika je jednostavna i surova i nikakvo mazanje friziranim podacima neće popraviti stvari. Što pre to shvatimo, pre ćemo ovo pregurati.
Mi kao društvo moramo da shvatimo da više nemamo prava na grešku.