Šta je novo?

Zanimljivosti BG : podaci,mesta,događaji,.....

dragan

Professional
Učlanjen(a)
09.12.2006.
Poruke
12.325
Pohvaljen
5.354
Lokacija
Fruška gora
Metropola na 20 brda


RIMLJANI se hvale da njihov grad leži na sedam bregova, a Beograđani mogu da kažu da njihov grad živi na više od 20 brda i bregova. Neravan teren, ali i burna istorija i smena različitih vladara odneli su u zaborav nazive koje su nekada nosila beogradska uzvišenja, pa danas istoričari ne mogu sa sigurnošću da tvrde kako su nastajala neka od njihovih imena.
Nazivi koje su Beograđani nadevali svojim uzvišenjima nisu uvek bili tačni, jer naši preci nisu geografski precizno razlikovali brda i bregove.

Brda i bregovi imaju nadmorsku visinu između 200 i 500 metara,kako nam je objasnio dekan Geografskog fakulteta Srba Stamenković,
- Razlika je u tome što brdo mora da ima dva vrha - objašnjava Stamenković.- Breg ima samo jedan vrh, pa iako ima dovoljnu visinu ne smatramo ga brdom. Naši preci su davali imena beogradskim brdima ne znajući za tu razliku. Tako mnoga uzvišenja imaju geografski netačan naziv, ali su to imena koja su uvrežena u narodu.

Kako nam je rekao kustos Muzeja grada Beograda Darko Ćirić, za nastanak nekih od imena beogradskih uzvišenja postoje pretpostavke ili predanja, dok se za druge sa sigurnošću može tvrditi kako su nastala.
- Banovo brdo dobilo je ime po Matiji Banu, diplomati i književniku, koji je prvi napravio letnjikovac sa vinogradom na tom prostoru - kaže Ćirić.- Pre toga ovo mesto su Turci zvali Ordija, što je bilo ime za veću vojnu jedinicu, dok su ga Srbi zvali i Golo brdo.

Zatim, postoji Banjičko brdo, koje je dobilo ime po mestu Banjici, a ono, opet po izvorima tople vode.
Vezirovo brdo je jugoistočni deo Topčiderskog brda, mesto gde se danas nalazi Beli dvor, ali sa sigurnošću ne može da se kaže po kojem veziru je dobilo ime.

Vračar se prvi put pominje na jednom turskom planu iz 1621. godine kao "brdo i veliko polje".
- On se deli na Istočni, Zapadni i Veliki Vračar, odnosno Zvezdaru - dodaje Ćirić.- Sve su to uzvišenja. Bulevar oslobođenja (bivši Bulevar JNA), u delu od Slavije do Franše D Eperea deli Vračar na Istočni i Zapadni. Istočni se proteže skoro do Karaburme i Zvezdare, a Zapadni od Mostara do Bulevara oslobođenja.

Egzotičan naziv ponelo je Goljino brdo, deo između Banjičkog puta i naselja Miljakovac dva. Izvesno je da je ime dobilo po nekom neuglednom nesrećniku, ali po kojem tačno, to se ne zna.

- Tu je i Dedinje, za koje danas ne postoje precizni podaci kako mu je nastalo ime - kaže dr Vidoje Golubović, autor knjige "Stari Beograd - topografski rečnik".- Stari hroničari ga prvo zovu "Dedija" i "Dedino brdo", ali se danas ne zna zašto.

Đurđevo brdo je prostor između Bulevara vojvode Mišića, vojvode Putnika, i ulica Vasilija Gaćeše i Vase Pelagića. To brdo je deo Senjaka.
Zeleno brdo se nalazi između Mirijevskog bulevara i Stojčinog brda, koje su pre Drugog svetskog rata zvali i Stajićevo. To je deo Zvezdare, a ime je dobilo po tome što je to bila potpuna golet obrasla samo travom. Istočni Vračar bi takođe mogao da bude tretiran kao brdo ili greben.

Četiri poznata brda koja danas okružuju Rakovicu pre Drugog svetskog rata uopšte se ne pominju. Tako Julino, Labudovo i Petlovo brdo sa jedne, kao i Kanarevo brdo sa druge strane nisu bili pominjani na mapama predratnog Beograda, da bi njihova današnja imena počela da se pojavljuju na geografskim kartama tek posle 1950. godine. Međutim, po kome su dobili imena, danas se precizno ne zna.

- Ni za Konjarnik se pouzdano ne zna kako je dobio ime - dodaje Golubović.- Prema jednoj od legendi bio je golo brdo pa su tu Beograđani dovodili konje zbog ispaše, i tako je i dobio ime.
Mirijevsko brdo dobilo je ime po selu koje se tu nalazi, a Košutnjak po košutama koje su nekada bile česti žitelji tamošnjih šuma.
Pašino brdo danas češće zovu Lekino. Navodno su tamo Srbi ubili jednog Turčina, pa su ga prozvali Pašom. Neki su tvrdili da je brdo dobilo ime po Nikoli Pašiću, pa da su ga posle rata prekrstili u čast Aleksandra - Leke Rankovića.

Senjak je bio izletište starih Beograđana. Tamo su se, tokom letnjih žega dobrostojeći sklanjali u senke, pa odatle naziv Senjak. Sa druge strane, pretpostavlja se da je Straževica dobila ime po nekoj od bezbrojnih straža u vreme srpsko-turskih sukoba.
Terazijska greda ili Terazijsko brdo počinje od Gornjeg kalemegdanskog grada i doseže do Ulice kralja Milana. Ona deli Beograd na dunavsku i savsku padinu.

Topčidersko brdo dobilo ime po Topčideru, prostoru koje se nalazi ispod samog uzvišenja - dodaje Ćirić. - Ime je dobilo po turskim rečima "tobdžija" i "dere" što znači artiljerijska dolina.
Čubura je uzvišenje koje ima status brega, a na turskom ova reč označava plitak izvor.
- I Torlak je brdo za turskim nazivom - dodaje Ćirić.- Ona može da ima dva značenja - po jednom, označava razmetljivca, dok po drugom predstavlja neiskusnog, neukog mladog čoveka.

BRDO LUDNICA
Još jedno brdo sa egzotičnim nazivom je Brdo Ludnica, koje je smešteno na uglu Kneza Miloša i Franše d Eperea, a ime je dobilo po Guberevcu. Dabome, ovakav naziv bio je u skladu sa ondašnjim beogradskim žargonom.

AVALA
JEDINA Beogradska planina je Avala. Samo nekoliko metara je nadvisila 500 metara nadmorske visine, pa je tretirana kao planina, a ne brdo. I ona ima tursko poreklo, od reči "havala", koja obeležava ustavu ili branu.

BRDA I BREGOVI
Banovo brdo
Banjičko brdo
Vezirovo brdo
Vračar
Goljino brdo
Dedinje
Đurđevo brdo
Zeleno brdo
Stojčino brdo
Julino brdo
Labudovo brdo
Petlovo brdo
Kanarevo brdo
Brdo Ludnica
Mirijevsko brdo
Mokroluško brdo
Lekino (Pašino) brdo
Senjak
Straževica
Terazijsko brdo
Topčidersko brdo
Torlak

http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=100948&datum=2007-03-11
 
Ja sam za Senjak čula drugu priču. Mislim da se sve dešava u doba Miloša Obrenovića, mada nisam sigurna.
Elem, grad je bio mali i bilo je dosta poljoprivrednika i zemljoradnika. Nakon što se seno kupilo ono se palilo. Međutim, jedne godine, pretpostavljam zbog vetra, neopreznosti, došlo je do požara koji je ugrozio grad, a možda su delovi čak i goreli, ne mogu tačno da se setim. Nakon toga, stiglo je naređenje da se spaljivanje sena vrši daleko od grada. Odabrano je i mesto za to - današnji Senjak.
 
To tumačenje mi mnogo realnije zvuči: Senjak-seno, nego senka.

Ispravna voda s pet izvora

Kontrola voda s Hajdučke česme, izvora Sakinac pod Avalom, Miljakovačkog izvora, izvora Sveta Petka na Kalemegdanu, kao i sa istoimenog izvora u Rakovici, ispravna je i može da se pije, rezultati su analize Gradskog zavoda za javno zdravlje.
Ispravnu vodu imaju i Topčiderska leva česma, kao i javna česma Bele vode u Žarkovu.

Voda je neispravna na izvoru Milošev konak, Topčiderskoj desnoj česmi, Kneževačkoj, Kakanjskoj, Mokroluškoj, izvoru Zmajevac, kao i izvoru Višnjica u istoimenom naselju.
 
Apsolutne maksimalne temperature za Beograd

januar 7.1.2001 20.7 C
februar 12.2.1899 24.5 C
mart 30.3.1952 30.0 C
april 30.4.2003 32.2 C
maj 19.5.1996 34.9 C
jun 18.6.1918 38.0 C
jul 4.7.2000 40.5 C
avgust 12.8.1921 41.8 C
septembar 9.9.1946 41.8 C
oktobar 2.10.1932 34.7 C
novembar 1.11.1926 29.3 C
decembar 16.12.1989 22.6 C

kao što se vidi čak 4 rekordne temperature su se zbile u proteklih 10 godina.

Apsolutne minimalne temperature za Beograd

januar 10.1.1893 -26.2 C
februar 11.2.1929 -25.5 C
mart 4.3.1890 -16.3 C
april 1.4.1931 -6.1 C
maj 3.5.1935 -1.4 C
jun 17.6.1913 4.0 C
jul 14.7.1907 8.0 C
avgust 29.8.1906 6.4 C
septembar 26.9.1906 i 29.9.1970 0.6 C
oktobar 30.10.1920 -13.0 C
novembar 10.11.1888 -15.2 C
decembar 23.12.1933 -19.3 C
 
"Neverovatno" bas danas citam u blicu tekst sa istom tematikom. Kako su samo originalni i jedni i drugi :lol:
 
U Beogradu postoji ZOO vrt, pa mogli bi da prošetamo do njega.

Na ovom odličnom sajtu, videćete šta Vas tamo čeka da pogledate.
http://www.beozoovrt.izlog.org/index.php

zookapijaus3.jpg
 
http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=14&status=jedna&vest=101258&datum=2007-03-19

"Venecija" u Beogradu
Zoran NIKOLIĆ, 18. mart 2007

U samom srcu nekadašnje srpske prestonice postojala je ogromna bara koja je dugo izazivala strašne probleme ondašnjim stanovnicima Beograda. Bila je to takozvana Bara Venecija, izvor zaraza i leglo komaraca, a prostirala se na značajnom prostoru uz desnu obalu Save.
Kako nam je objasnila istoričar umetnosti Gordana Gordić, ekspert Zavoda za zaštitu spomenika, Bara Venecija prostirala se od Male pijace, odnosno današnjeg Hotela Bristol do Mostara, plavivši veliki prostor gde se danas nalaze železnička i autobuska stanica.
- Prvi naziv bio joj je Ciganska bara, jer su u blizini bile romske čerge i ribarske kolibice - kaže Gordić. - Voda je punila baru zbog kopanja zemlje od kojih su pravljene ćeramide. Kada nabuja Sava voda je dopirala do Bosanske ulice (današnja Gavrila Principa) a plavila je i Šopićevo kupatilo koje se nalazilo na mestu današnjeg Ekonomskog fakulteta.
Kako nam je objasnio ekspert Zavoda Zoran Jakovljević, ovaj prostor je, sa jedne strane plavila Sava, a sa druge su se tu slivale vode sa Vračarskog platoa i Terazijskog grebena.
- Od 1882. godine, kada je počela gradnja železničke stanice, Bara Venecija se stalno zasipa -kaže Jakovljević.- Do kraja 19. veka ona je bila nasuta i prestala je da postoji.
Bara je dobila egzotično ime na interesantan način. Kako kaže Gordić, prilikom nasipanja ovog prostora bio je angažovan značajan broj radnika iz Italije. Tako su Beograđani, večito skloni nadevanju nadimaka, brzo promenili status bare od "Ciganske" u "Veneciju".
Dovitljivi beogradski klinici tada su lovili žabe koje su prodavali ugostiteljima, a ovi spremali Italijanima čuvene žablje batake.
- I Prokop je dobio ime zahvaljujući ovoj bari - dodaje Gordić. - Da bi ceo prostor bio nasut bilo je potrebno mnogo zemlje, pa su gradske vlasti odlučile da je dovuku iz prostora koji je zato dobio adekvatno ime koje nosi i danas - Prokop.

MOSTAR

Današnji Mostar je bio deo grada okružen, sa jedne strane Barom Venecijom, a sa druge Mokroluškom rekom, koja je tekla trasom današnjeg autoputa. Ova reka je tokom kišnih godina umela da nabuja, a nadošla voda bi nosila svaki novi most.
Kako beleži istoričar Marinko Paunović, zbog ovih nestalnih mostova na drumu koji je povezivao Beograd sa Mačvom, a i zbog kasnijeg Železničkog mosta ovaj deo grada poneo je ime Mostar.
 
Ja sam negde čitala da je Mostar dobio ime, a kako drugačije nego po kafani koja se tako zvala. E sad, moguće je da je neko tu nešto pobrkao i da je zapravo kafana nazvana po delu grada.
Sa druge strane verovatno većina ne zna da je Novi Beograd isto nazvan po kafani koja se nalazila negde u Tošinom bunaru. I to relativno skoro saznala iako sam čitavog života bila u ubeđenju, kao i većina, da je ime nastalo jer se na suprotnoj obali zidao novi deo Beograda.
 
jelenabg":ptxn89sl je napisao(la):
Sa druge strane verovatno većina ne zna da je Novi Beograd isto nazvan po kafani koja se nalazila negde u Tošinom bunaru. I to relativno skoro saznala iako sam čitavog života bila u ubeđenju, kao i većina, da je ime nastalo jer se na suprotnoj obali zidao novi deo Beograda.
:o a ja ceo život živim u pogrešnom ubedjenju :lol:
 
Pre će biti da je kafana dobila ime po Novom Beogradu, jer pre izgradnje sve preko Save je bio Zemun.
I danas mi nije jasno zašto se ne zove Novi Zemun. :D

Čuvena kafana u T.Bunaru je "Naša krila" koja je bila prekoputa ulaza u zemunski aerodrom, gde sad izlazi Treći bul., koja je srušena prilikom izgradnje T.Bunara.
Postoji i kafana "BIP" koja još radi.

airportzemunvnh5.jpg


Na ovom 'Novom' Beogradu postoji zgrada SIV-a ili Palata Federacije ili sada ko zna kako se zove....Vojska kod Ušća, Sajmište i naselje St.sajmište koje odoleva svim urbanistima .decenijama, pa i danas nema DUP-a za njega, a pogotovu nekog investitora.
 
http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/BG07031801.shtml

Mnogi beogradski kvartovi i ulice zadržali turska imena
Imena ulica su duša grada
Pošto se prestonica brzo razvijala, bilo je neophodno obeležiti ulice. Posao je započet 1872. godine, nastavljen 1888. Do najvažnijih izmena naziva ulica došlo je 1896. godine, kada je Beograd imao 50.000 stanovnika

Kalemegdan, Tašmajdan, Dorćol, Karaburma, Terazije, Topčider, Bulbulder, Čukur-česma su nazivi koje svaki Beograđanin prepoznaje i živi sa njima svakodnevno. Sva ta imena poznatih beogradskih parkova i naselja nose nazive još iz vremena kada je Beograd bio pod Turcima nekoliko vekova. U to vreme mnogi delovi grada bili su izloženi čestim promenama, te su zato i menjani njihovi nazivi, a Turci su za njih koristili jedinstveni naziv "mahale". Ipak, mnogi nazivi iz tog vremena ostali su i danas.

- Glavna ulica u Beogradu za vreme Turske uprave zvala se Bitpazarska (danas Cara Dušana), jer se u njoj nalazio Bit-pazar sa malim dućanima u kojima se prevashodno prodavala istočnjačka roba. Druga po veličini zvala se Tefderdarska (po Tefder džamiji) koja od 1906. godine nosi naziv Karađorđeva. Današnja Gospodar Jevremova zvala se Bajrak-ulica, po Bajrakli džamiji. Ulice koje su bile manje po važnosti dobile su imena poznatijih turskih ličnosti, Jaja-pašina, Eski-agina, Deli-ahmetova, a neke su nazivane i po staležima - objasnila je Miroslava Simonović, istoričar.

S obzirom da je Beograd na takvom geografskom položaju na kome su se stalno sukobljavali interesi raznih sila i uticaja, prema rečima Simonovićeve, zna se da prestonica postoji 2.000 godina, dok se o njegovom izgledu može govoriti tek nekoliko vekova unazad.

Važno je istaći da su u vreme austrijske vladavine od 1718. do 1739. godine, zadržani turski nazivi ulica, sem važnijih kojima je promenjeno ime. Recimo, Dunavska ulica, danas Dušanova, bila je važna, jer se u njoj nalazila palata vrhovnog zapovednika Srbije. Ova palata je bila poznata pod imenom Pirindžana, a srušena je 1931. godine.

- Za vreme Prvog srpskog ustanka Beograd je bio podeljen na kvartove, a kuće su nosile brojeve. Ti podaci zavedeni su u tapijama koje je Praviteljstvujušči sovjet izdavao za vreme ustanka. Tako jedan austrijski plan iz 18. veka sadrži ulice Beograda bez naziva, sa brojevima kvartova i kuća. Posle Drugog srpskog ustanka, Beograd je bio ušančen, sa tendencijom da se širi. To nije bilo lako zbog okrutnog stava kneza Miloša. Stanovništvo je želelo da ostane u prvobitnom kraju, a knez Miloš je primoravao mnoge zanatlije da grade svoje radionice izvan šanca u čemu je često pribegavao i fizičkim kaznama - dodala je Simonovićeva.

Ulica Kraljice Natalije, donedavno Narodnog fronta, takođe je osnovana za vreme kneza Miloša. Ona je bila deo njegovog imanja koje se prostiralo od Terazija do današnje Nemanjine ulice. Ova ulica je dobila ime Abadžijska, što znači krojačka, jer su se u tom delu naselili krojači. Abadžijska ulica se prostirala od današnjeg Zelenog venca do ulice Kneza Miloša, isto kao danas Ulica Kraljice Natalije. Beograd nije imao planski građene ulice sve do odlaska Turaka, da bi 1867. godine bio usvojen Regulacioni plan Beograda. Po odlasku Turaka njihova imanja su rasprodata, a Praviteljstvo ga je otkupilo i parcelisalo.

- Pošto se Beograd vrlo brzo razvijao, bilo je neophodno obeležiti ulice. Počelo se 1872, a nastavljeno je 1888. godine. Tada je Beograd imao 50.000 stanovnika, a do najvažnije izmene naziva ulica došlo je 1896. godine, kada su mnoge dobile nova imena. Za 34 ulice koje su dobile nazive još 1872. godine zadržana su stara imena i one se nalaze uglavnom na današnjoj teritoriji SO Stari grad - objašnjava Simonovićeva.

Od 223 naziva ulica iz 1896. godine većina je dobijala imena po ličnostima koje su važile za junake iz srpskih ustanaka, a manji broj onih iz kulturnog života. U 20. veku ulice dobijaju nazive po ličnostima i događajima od šireg značaja, pogotovu kada je stvorena država SHS i kasnije Jugoslavija.

Osvrnuvši se na istoriju ugostiteljstva i kafana u Srba, Simonovićeva je istakla komunikaciju među ljudima još od starog veka, kao i putovanja, koja su bila povod za osnivanje prvih konačišta za odmor.

- U srednjem veku su u Srbiji postojala konačišta uz manastire i glavne puteve koji su nazivani "stanovi". Premda su se plaćali, putnici su morali nositi hranu sa sobom, dok su kasnije u većini od njih organizovane zabave. Posle Drugog srpskog ustanka u Beogradu se dižu kafane i hoteli, gde se sastaju stanovnici i vode svoj društveni život. Do kraja 19. veka podignuto je više od 150 kafana, a do početka Drugog svetskog rata više od 200 - kazala je Simonovićeva.

BABA VIŠNJA - VLADAREVA MAJKA
Često se dešava da prolazimo nekom ulicom, a ne znamo da protumačimo naziv koji ona nosi, odnosno ne znamo ime čoveka po kome je dat naziv. Simonovićeva je izdvojila nekoliko beogradskih ulica za koje se pretpostavlja da retko ko zna odakle potiču i čije ime nose.
- Aberdareva ulica dobila je ime po Milanu Kujundžiću - Aberdaru, koji je živeo u drugoj polovini 19. veka i bavio se pesništvom, filozofijom i politikom. Bebelova ulica zove se po Augustu Bebelu, jednom od osnivača Druge internacionale, koji se kao poslanik Rajhstaga borio protiv militarizma i istupao u odbranu Pariske komune. Napisao je knjige "Nemački seljački rat" i "Hrišćanstvo i socijalizam" - priča Miroslava Simonović. - Baba Višnjina ulica dobila je ime po majci kneza Miloša Obrenovića 1900. godine. Rođena je u drugoj polovini 18. veka, a umrla 1819. godine. Sahranjena je u manastiru Vraćevšnica.

KO JE KALJAVI ČOBAN?!
U Beogradu je bio čest slučaj da se menjaju nazivi ulica, jer mnoga imena nisu "dolikovala" ugledu velikog grada, a neke kuće iz "starijih vremena" su imale takav izgled da je trebalo da se uklone. Još za vreme vlade kneza Mihaila, a po njegovoj inicijativi, pokrenut je postupak uklanjanja imena sokaka, kao što su Kaljavi sokak, Čobanski put, Težački sokak i Radnička ulica. Ipak, primitivna okolina protivila se tome i uspelo se u rušenju samo sedam kuća koje su bile vrlo neugledne.

Siniša Jelovac
 
@Dragan
Možda ništa nije bilo tamo gde je sada Novi Beograd, ali je, verovatno, postojao Tošin bunar - trebalo je povezati Zemun sa nekim selima i bilo je logično da uz taj put budu i kafane. Naravno, nisam živela u to doba, pa ne mogu da tvrdim, ali sam čitala u nekom novinskom članku (ili je to bila neka knjiga, nisam sigurna) gde su ovo baš naglasili i to baš zato što je čudno i što je na neki način "trik pitanje". Mislim da je ta kafana postojala i pre rata.
 
Tošin bunar je stara ulica...u Zemunu !....a povezivao je selo Bežaniju ( samo ime govori zašto su ga zemunci tako nazvali ).Uz put su bile bašte i njive, a neki Toša je napravio i bunar.
Nema šanse da su zemunci imali kafanu 'N.Bgd', jer je do Beograda bilo plavno područje, bare i ritovi.

http://www.novibeograd.org.yu/default.asp?jez=c&str=1
У 18. веку становништво jе било искључиво српско. После одласка Турака, за време Аустро-Угарске, досељаваjу се и друге националности: Немци, Мађари и Хрвати: Између два рата, у суседству села Бежаниjа никли су Ново насеље и Старо саjмиште.

Jош 1923. био jе изграђен први урбанистички план коjи jе предвиђао да се Београд прошири и пређе на леву обалу Саве. Услови нису дозвољавали да се та идеjа оствари.

Три године после Другог светског рата 11. априла 1948. године постављен jе камен темељац Новог Београда и у пролеће 1948. на левоj обали Саве jе почело да се гради насеље окружено са свих страна песком и мочварним тлом.
Обjекти су ницали jедни за другим, а четири године касниjе (1952.) jе основана Општина Нови Београд.
Možda je negde i postojala takva kafana kada je poodmakla gradnja N.Bgd.
 
VelikiMostar.jpg


Kafana Veliki Mostar pre II svetskog rata, po kojoj je kasnije ime dobila Mostarska petlja.
Samo u Beogradu :)
 
Прво бих желео да поздравим коначно постављање Београдске рубрике на реновираном сајту Блица (клап, клап, а и сајт изгледа много боље :) )
http://www.blic.co.yu/beograd.php?id=260

Nazivi ulice Kralja Milana tokom 19. i 20. veka
Od 1841. do 1872. godine današnja Ulica kralja Milana zvala se Drum kragujevački. Zatim menja ime u Kneza Milana i to u periodu od 1872. do 1888. godine. Onda postaje Kragujevačka (od 1872. do 1888.), Prestolonaslednikov trg (od 1903. do 1940.), pa Kralja Milana (od 1903. do 1946.). Noviji nazivi kojih se većina nas seća su Maršala Tita i to u periodu između 1946. i 1991. godine, Srpskih vladara do 1997. godine, da bi se na kraju vratio naziv Kralja Milana.
 
http://www.24sata.co.yu/vesti.php?id=8342

Istorija gradskih kafana
Kafana „Znak pitanja” jedna je od najstarijih. Do kraja 19. veka u prestonici je otvoreno više od 150 kafana

Do kraja 19. veka u glavnom gradu otvoreno je više od 150 hotela i kafana, a do početka Drugog svetskog rata bilo ih je više od 250, podsetili su istoričari na predavanju o starim beogradskim kafanama održanom prošle srede. Osim osnovne namene, u kafanama su održavane projekcije filmova, gimnastička takmičenja i politički skupovi.

VREMEPLOV - Preteča modernih kafana i hotela bila su konačišta za odmor i pristajanje konja, koja se javljaju još u srednjem veku. Najčešće su bila besplatna, ali su putnici sa sobom morali da nose hranu.

- Takva mesta su se još u Dušanovom zakoniku nazivala „stanovi",čija je obaveza bila da prime putnike. Posle „stanova" pojavljuju se i „hanovi", gde se moglo naći i po nešto za jelo i piće - kaže istoričarka Miroslava Simonović.

Za vreme turske vladavine kod nas su postojale takozvane musafirhane, koje su bile besplatne za boravak putnika. Uz njih su bile i „aščinice", danas poznate kao narodne kuhinje.

Već u 19. veku mehane su objekti gde se moglo dobiti i prenoćište, a u kafani se mogla dobiti hrana, piće, ali i zabava. Turci su na Balkan „prokrijumčarili" i ugostiteljstvo, koje se kod nas brzo razvilo. Tako je u Beogradu u 16. veku bilo mnogo objekata koji su služili za svraćanje i boravak putnika.

- Oni su se nazivali „karavansaraji", a jedan od njih bio je i „karavansaraj" Mehmed paše Sokolovića, koji se nalazio u današnjoj Dušanovoj ulici - priča Simonović.

Krajem 19. veka ta zgrada je bila toliko oronula da je srušena. Na tom mestu sagrađen je Dom svetog Save, koji i danas postoji u Dušanovoj 13.

Jedna od najstarijih kafana je „Gospodarska mehana", koja je podignuta oko 1820. Nakon nekoliko godina niče i „Znak pitanja", koji je otvoren po nalogu Miloša Obrenovića. Jedna od najstarijih kafana u gradu je i „Kragujevac", podignuta na imanju kneza Miloša Obrenovića 1841. godine u Karađorđevoj ulici.

Prvi dokumentarac i mjuzikl u kafani
PROJEKCIJE U nekadašnjem hotelu „Bulevar", koji se nalazio na mestu gde je sada bioskop „Balkan", prikazan je prvi dokumentarni film 1900. godine o venčanju kralja Aleksandra i Drage Mašin. Publika je tu videla i prvi mjuzikl izveden u Beogradu 1901. godine. U „Bulevaru" su se održavali protesti radnika i studenata. Hotel „Imperijal", koji se nalazio na mestu gde je sada plato ispred Filozofskog fakulteta, imao je slikarsku i gimnastičku školu.
N. Tomić
kafana.jpg
 
Ja sam cuo jednu pricu od ortaka koji voli tako da se zanima za stvari da su ustvari one polukruzne cigle na platou ispred filozofskog ostaci rimskih termi, i da sve ploce koje su tamne na tom trgu prekrivaju te ostatke, tako da se to sve cuva da se jednog dana mozda otkrije.

I tek onda mi je bilo jasno zasto to mesto ima onako specifican duh i energiju :)
 
БГ двадесетих и тридесетих

Коларчева (поглед са Теразија)
http://www.imagehost.ro/pict//2515404746066dcf1de67.jpg

Коларчева (поглед са Tрга)
http://www.imagehost.ro/pict//2515472346066f5b24bd7.jpg

Кафана Албанија
http://www.imagehost.ro/pict//2515500146066ff901b7f.jpg

Палата Албанија
http://www.imagehost.ro/pict//251551264606704ee2a8c.jpg

Милоша Великог
http://www.imagehost.ro/pict//25155315460670bb9c9c9.jpg
 
Кнез Михајлова
http://www.imagehost.ro/pict//251555074606712b941e3.jpg

Угао Грачаничке и Цара Лазара (кафић "Певац")
http://www.imagehost.ro/pict//25155741460671c5d56e6.jpg

Дечанска
http://www.imagehost.ro/pict//25155831460671f72d526.jpg

Булевар Краља Александра
http://www.imagehost.ro/pict//251559244606722c5861b.jpg

Балканска ( ту се сада гради Б2)
http://www.imagehost.ro/pict//25160121460672a1f3134.jpg
 
Vrh