Šta je novo?

Beograd ispod Beograda

CrazySerb

Intermediate
Učlanjen(a)
10.02.2007.
Poruke
139
Pohvaljen
9
Ne, ne mislim na katakombe ispod Kalemegdana i Kalvarije a ni na pecine ispod Tasmajdana.

Svi smo bili svedoci visokih beogradskih temperatura ovog leta, naravno neki sa lica mesta, a neki iz jos uvek koliko toliko prohladne Kanade gde je mozda bilo svega 3-4 dana od 30+ C.

Moja ideja je da Beograd pokusa da kopira sisteme podzemnih tunela kakvi se mogu naci u najvecim kanadskim gradovima, poput Toronta i Montreala, koji znaju da se prostiru na desetine kilometara ispod finansijskog centra(tkzv. "downtown"-a) , sa korisnom komercijalnom povrsinom vecom od "West Edmonton Mall"-a, inace najveceg trznog centra u Kanadi. Pravljeni su sa ciljem pruzanja kakvog-takvog sklonista za gradjane tokom zestokih kanadskih zimskih dana a trenutno su krcati stotinama raznih butika, prehrambenih radnji, turistickih agencija i "food court"-ova.

Iako nama koji zivimo ovde nisu posebno interesantni , ovi sistemi ipak spadaju u pet najposecenijih turistickih atrakcija kako u Torontu tako i u Montrealu.

Vise informacija mozete naci ovde:

Za Toronto:
http://www.toronto.ca/path/
http://en.wikipedia.org/wiki/PATH_(Toronto)

Za Montreal:
http://en.wikipedia.org/wiki/Underground_city,_Montreal
 
Smatram da kad bi vec pokretali ovakav projekt, dobra polazna tacka bi bila iskoristiti predstojecu rekonstrukciju Narodnog Muzeja i izgradnju gradske galerije, da se udari prva trasa podzemnog tunela koja bi povezala ova dva objekta, a posle bi se sirila prema drugim delovima centra.
 
Zašto bi se Mi u Beogradu ukopavali u 'podzemne tunele' ?!?

Da tamo pravimo 'komerc.sadržaje' ? .... pored toliko otvoranog prostora.
A, koliko bi tek to ukopavanje koštalo i ko bi to platio?..

Ko mora da se zavlači pod zemlju - mora, ali ovde ima još toliko neizgrađenog
prostora na dobrim lokacijama, da nikom i ne pada na pamet da se ukopava.
 
Da, mislim da je to besmisleno raditi sada, osim ako necemo da se pripremamo za ledeno doba(koliko sam skontao u Torontu zna da bude i po -40*C)...
CrazySerb: Iako nama koji zivimo ovde nisu posebno interesantni , ovi sistemi ipak spadaju u pet najposecenijih turistickih atrakcija kako u Torontu tako i u Montrealu.
?!?! Ja bio u Torontu, a nisam sisao dole. :( Jbga, moram doci ponovo.. :)
 
Ma kakvo crno zatrpavanje!? Beograd treba da zivi na svojim divnim ulicama koje se obnavljaju i ulepsavaju, a ne sada da pocnemo da gradimo podzemne tamne vijalete.. Vremenske prilike u Beogradu nisu toliko extremne, a uostalom, zbog cega se grade ovoliki trzni centri i world molovi!
 
Da li ste videli kako to izgleda u Nisu? Ja sam za
 
To u Nisu je bilo bespotrebno bacanje para! Umesto sto su to napravili, bolje da su zavrsili onih par nedovrsenih trznih centara u centru grada i ulozili u ulepsavanje postojecih pesackih zona gde ima i te kako dovoljno slobodnog prostora, a i lokala za prodavnice.

Inace, takvi podzemni prolazi se grade uz zeleznicke i autobuske stanice gde je promet ljudi veliki. Ne vidim logiku u tome da se narod namerno iz najlepsih delova centra salje pod zemlju!
 
bigvlada":256bebiu je napisao(la):
Ovde bi mogli da popričamo o svemu onome što se nalazi ispod ulica kao i načinima kako bi taj prostor mogao da se iskoristi. Sve slike i skice su dobrodošle. Postoji i jedna sjajna knjiga na ovu temu, Beograd ispod Beograda.

Neke od poznatih podzemnih lokacija:

1.Tašmajdanske pećine
2. bunkeri Vermahta ispod Tašmajdana izgrađeni u periodu 1941-45
3. Lagumi u Karađorđevoj ulici, i u okolini Kalemegdana, u jednom je klub Underground, u drugom Lagum, ostali su skladišta
4. čuveni (ne)postojeći tunel od Kalemegdana do Zemuna
5. Bunkeri Komande Jugoslovenskog Kraljevskog Vazduhoplovstva ukopani u Bežanijsku liticu pored starog aerodroma
Postoji i interesantna knjiga 'Beograd ispod Beograda', a čini mi se da pišu i drugi deo.
 
Par puta sam gledao na TV-u njenog autora. Priče su više nego poučne zanimljive. Nikako da je nađem da je kupim. A ni ne setim se, iskreno.
 
..knjiga je odlicna..sa kvalitetnim ilustracijama..ima i dosta zanimljivosti, nije jednolicna..u svakom slucaju preporucujem svima..meni su najinteresantniji bili delovi napisani o lagumima na Dorcolu...kao i neki podrumi starih kuca koji su i dalje u funkciji..
 
Kao sto svi verovatno i znaju, 2005. se pricalo o pocetku izgradnje akvarijuma u tasmajdanskoj pecini: http://www.ekapija.com/website/sr/page/24387 O tome je bas ozbiljno razmisljalo cim je napravljena i studija o proceni uticaja beogradskog akvarijuma na zivotnu sredinu: http://www.eko.bg.gov.yu/index.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=57&Itemid=82
Zna li se gde se i zasto stalo sa ovim ???
Secam se da je bila i ideja da se pecina prosiri i u nju smesti opera. Takodje znam da se kompletna dokumentacija o ovoj pecini i dan danas nalazi u Nemackoj. Ljude u gradu bas boli da je preuzmu i jos manje da uloze u dalje istrazivanje laguma.
Sta vi mislite o ideji da se akvarijum tu izgradi i kako bi po vasem misljenju bilo najbole da se taj prostor uredi ?
 
Daj boze da oni ne taknu tu pecinu dok imaju tako sulude i idiotske ideje. Svaka ideja koja bi unistila karakter pecine, odnosno podzemne odaje, tj. dala ono sto moze da postoji u svakoj zgradi (bioskopska dvorana, akvarijumski svod) je samo pokazatelj koliko ti ljudi nemaju pameti i elementarnu viziju.
 
Te pecine jos nisu bezbedne da bi bil sta javno u njima bilo. Mada mislim da je Lucifer u pravu kad kaze da treba sacekati za pravo iskoriscenje toga. Pecine prvo treba u potpunosti ispitati, obezbediti, otvoriti kanale koji su sada nedostupni pa tek onda razmisljati o tome sta bi tu moglo biti. Mislim da sad nema ni ideje ni kapitala koji bi izvukao maksimum iz jednog takvog potencijala.
 
iskreno se nadam da od tog akvarijuma neće biti ništa, mada i sama činjenica da je nekom palo na pamet da uopste pravi studije sa takvim sadržajem je zabrinjavajuća. Za sada bi bilo dovoljno da se pećina zaštiti od daljeg obrušavanja. Po meni bi rešenje tog problema trebalo posmatrati šire zajedno sa svim ostalim beogradskim lagumina, recimo da bude neka vrsta turističke atrakcije. Nikakvi dodatni sadržaji nisu potrebni, jednostavno kad se spustiš dole ne možeš da ne osetiš kako sve zrači istorijom, počev od rimskih kamenoloma pa do nemačkih bunkera u drugom II svetskom ratu.
 
Ja bih voleo da se napravi taj akvarijum,ali ako po nekima,mesto nije pravo,lako može da se izgradi negde trugde. :)

Može neko da postavi slike akvarijuma iz Budinpešte. ;)
 
otkrivamo
Zapuštena istorija Beograda
Autor: Žiža Antonijević | 30.08.2009. - 00:01

Čitav grad sastavljen od dugačkih hodnika, podzemnih prolaza, laguma i pećina, stanovnici Beograda gradili su tokom istorije za različite potrebe. Ti lagumi, prolazi, tuneli i duboki podrumi prostiru se od Gardoša u Zemunu do Avale, ali kolika je njihova ukupna dužina, nažalost, ne može se precizno odrediti. Mnogi od tunela su neprohodni, zatrpani šutom i prljavštinom, samim tim i nedostupni svima koji bi voleli da upoznaju i ovaj deo prestonice. Doktor Vidoje Golubović godinama je proučavao podzemni deo Beograda i o tome izdao knjigu. On kaže da ovo blago glavnog grada predstavlja ogroman, ali neiskorišćen turistički potencijal, a da je pojedinim hodnicima i pećinama potrebna samo jedna metla i nekoliko vrednih ruku, pa da zablistaju i postani dostupne turistima i svima koji žele da obogate znanje iz istorije Beograda.

podzemlje-x.jpg


Tašmajdan
Kako objašnjava dr Golubović, u samom centru grada, ispod Tašmajdana, postoji ogromna pećina koja može da se podeli u tri celine. Prvu čini prirodna pećina koja je stara između šest i osam miliona godina. Drugi deo je vezan za prostor koji je nekada bio kamenolom. Postoje zapisi da su još Rimljani, kada su boravili na ovim prostorima, iz tog kamenoloma vadili kamen kako bi izgradili poznati rimski vodovod. U trećem delu tašmajdanske pećine u vreme Drugog svetskog rata nalazilo se rezervno komandno mesto nemačkog komandanta Aleksandra fon Lera. On je uhapšen u jesen 1944. u Zemunu i tada je pokazao šta se sve nalazi ispod Tašmajdana. Tom prilikom otkriven je veliki deo arhivske i istorijske građe, filmovi i različiti vredni pisani materijali koje su Nemci zaplenili i tu sakrili.
– Ispostavilo se da je to mesto ispod Tašmajdana bilo izuzetno savremeno iako se nalazilo na dubini od 25 metara. Imalo je grejanje, ventilaciju, rezervno napajanje strujom, komandnu salu, čak i lift. Bilo je toliko veliko da je u njemu moglo komotno da boravi oko 600 vojnika. Još ranije su stanovnici Beograda znali za ove podzemne prostore, pa su se tu sklanjali od Turaka, a to su činili i kasnije, za vreme Prvog svetskog rata – priča Golubović, i dodaje da je iz tašmajdanskih pećina nekada vađena i šalitra.

podzemlje1.jpg


Karađorđeva ulica
Još jedan deo grada u kome se nalaze mnogobrojni lagumi nalazi se duž čitave Karađorđeve ulice sa strane gde su neparni brojevi. Jedan od tih laguma pripadao je porodici Miloša Obrenovića. Iznad njegovog podruma ležao je stari han. Na temeljima tog hana Miloš je za vreme svoje vladavine podigao najpre kafanu „Kragujevac“, a kasnije i istoimeni hotel. On je potom preuredio lagume ispod hotela i kafane pretvorivši ih u vinske podrume.
– Postoje različiti podaci o poreklu tih podruma. Još su Austrijanci zapisali da na savskoj padini postoje patrijaršijski podrumi vina. Kvadratura im je bila različita, kao i namena. Iako se šuškalo da su to tajna vojna mesta i skrovišta, dokazano je da nijedna vojska ni policija nikada tu nije boravila. Podrumi su pravljeni najverovatnije za skladištenje robe i za trgovinu, jer su bili blizu savskog pristaništa odakle se roba izvozila u Evropu – objašnjava Golubović.
Danas od tih laguma može da se vidi samo 13, dok ostali stoje prazni i zaključani. Stanari zgrada koje su posle rata nikle na tim mestima drže ih pod ključem i neiskorišćene. Jedan deo tih hodnika je međusobno spojen, jer su ih sredinom 19. veka gazde tako pravile da bi lakše razmenjivali robu. Zanimljivi su, kaže naš sagovornik, i zbog toga što u jednom od njih još stoji stara peć za pečenje hleba iz 19. veka, kao i delovi dizalice koja je služila za podizanje robe do gornjih prostorija. Podjednako su interesantni i nekadašnji sistemi za ventilaciju prečnika jedan metar i visoki oko 30 metara napravljeni običnim kopanjem, jer tada nije bilo ni struje, ni bušilica, ni savremene tehnike. Upravo takvim sistemom ventilacije čuvan je visok kvalitet vina. Arhivska dokumenta govore da je čuvena porodica Krsmanović koja je trgovala u vreme Obrenovića i ostavila mnoge zadužbine baš iz tih podruma izvozila suvu šljivu za Ameriku. Godina 1894. i 1895. kada je obolelo francusko vinogorje, vino iz ovih podruma nošeno je u Francusku.

podzemlje2.jpg


Rimski bunari
– Kao što je poznato, na Kalemegdanu ispod Tvrđave postoje brojni podzemni kazamati kao i jedan krak rimskog vodovoda poznatog kao Rimski bunar. Međutim, malo je poznato da na području Beograda ima više takvih rimskih bunara. Između ostalih, jedan se nalazi ispod dvorišta Ruske ambasade na Vračaru, a jedan na nekadašnjoj okretnici tramvaja na Zvezdari. Od Prirodno-matematičkog fakulteta postoje podzemni hodnici koji vode sve do Dunava, a koji su ostaci Glavnjače, mesta gde su za vreme rata držani uhapšeni – otkriva nam Golubović.
Od Beogradske tvrđave do današnje Očne klinike u Džordža Vašingtona broj 19, pa i dalje sve do Višnjičke banje, postoje podzemni prolazi koje bi trebalo zaštititi. O tome se vodila rasprava još 1931. godine, ali do danas ništa nije postignuto. Malo ko zna da se baš ispod Očne klinike, koja je nekada nazivana Varoška bolnica ili Štitar, nalazi pravo malo jezero. Kada je građena ta prva varoška bolnica, tada je napravljen i vodovod. Voda za piće korišćena je iz tog prostora. Jedino što ostaje nejasno jeste kako je ta voda podizana na drugi sprat bolnice u vreme kad nije bilo struje.

podzemlje3.jpg


Izvori ispod hotela
Golubović ističe i da se ispod današnjeg Hotela „Moskva“ nalazi čak 12 izvora vode, dok je štampa svojevremeno pisala samo o jezeru ispod Pozorišta na Terazijama. Ispod pivnice u dnu Skadarske ulice, gde se nekada nalazila čuvena Bajlonijeva pivara, postoje i danas ogromne podzemne prostorije. Na Avali takođe postoji više podzemnih hodnika i tunela jer su se na tom prostoru nekada nalazili rudnici bakra, srebra, žive.
Nažalost, većina ovih prostora, kako kaže Golubović, nije iskorišćena na pravi način. Najpre bi, objašnjava, trebalo napraviti preciznu mapu podzemnih prolaza i tunela, srediti ih i očistiti, a onda ih sa malo ulaganja uvrstiti u jedinstvenu turističku ponudu Beograda.

Izvor:Blic
http://www.blic.rs/reportaza.php?id=108475
 
Procitao knjigu super je steta sto niko nema sluha u gradu :notok:
 
Mogli bismo mi kao građani imati sluha, pa da se organizuje nešto povodom toga. Ne moraju sve gradske vlasti same. Mogle bi samo da se postaraju za neometenost radova i da obezbede eventualne planove sadašnje infrastrukture, a i pređašnje. Ja bih, kada bih imao sa kim, radio za dž. Pomalo, i sve bi se moglo odraditi.
 
Evo ja se pridruzujem imaju ture turisticke vodi jedan covjek minimum 10 ljudi
 
Sad nadjoh i ja nesto

Zapuštena istorija Beograda

Autor: Žiža Antonijević | 30.08.2009. - 00:01

Čitav grad sastavljen od dugačkih hodnika, podzemnih prolaza, laguma i pećina, stanovnici Beograda gradili su tokom istorije za različite potrebe. Ti lagumi, prolazi, tuneli i duboki podrumi prostiru se od Gardoša u Zemunu do Avale, ali kolika je njihova ukupna dužina, nažalost, ne može se precizno odrediti. Mnogi od tunela su neprohodni, zatrpani šutom i prljavštinom, samim tim i nedostupni svima koji bi voleli da upoznaju i ovaj deo prestonice. Doktor Vidoje Golubović godinama je proučavao podzemni deo Beograda i o tome izdao knjigu. On kaže da ovo blago glavnog grada predstavlja ogroman, ali neiskorišćen turistički potencijal, a da je pojedinim hodnicima i pećinama potrebna samo jedna metla i nekoliko vrednih ruku, pa da zablistaju i postani dostupne turistima i svima koji žele da obogate znanje iz istorije Beograda

podzemlje-x.jpg


Tašmajdan
Kako objašnjava dr Golubović, u samom centru grada, ispod Tašmajdana, postoji ogromna pećina koja može da se podeli u tri celine. Prvu čini prirodna pećina koja je stara između šest i osam miliona godina. Drugi deo je vezan za prostor koji je nekada bio kamenolom. Postoje zapisi da su još Rimljani, kada su boravili na ovim prostorima, iz tog kamenoloma vadili kamen kako bi izgradili poznati rimski vodovod. U trećem delu tašmajdanske pećine u vreme Drugog svetskog rata nalazilo se rezervno komandno mesto nemačkog komandanta Aleksandra fon Lera. On je uhapšen u jesen 1944. u Zemunu i tada je pokazao šta se sve nalazi ispod Tašmajdana. Tom prilikom otkriven je veliki deo arhivske i istorijske građe, filmovi i različiti vredni pisani materijali koje su Nemci zaplenili i tu sakrili.
– Ispostavilo se da je to mesto ispod Tašmajdana bilo izuzetno savremeno iako se nalazilo na dubini od 25 metara. Imalo je grejanje, ventilaciju, rezervno napajanje strujom, komandnu salu, čak i lift. Bilo je toliko veliko da je u njemu moglo komotno da boravi oko 600 vojnika. Još ranije su stanovnici Beograda znali za ove podzemne prostore, pa su se tu sklanjali od Turaka, a to su činili i kasnije, za vreme Prvog svetskog rata – priča Golubović, i dodaje da je iz tašmajdanskih pećina nekada vađena i šalitra.

podzemlje1.jpg


Karađorđeva ulica
Još jedan deo grada u kome se nalaze mnogobrojni lagumi nalazi se duž čitave Karađorđeve ulice sa strane gde su neparni brojevi. Jedan od tih laguma pripadao je porodici Miloša Obrenovića. Iznad njegovog podruma ležao je stari han. Na temeljima tog hana Miloš je za vreme svoje vladavine podigao najpre kafanu „Kragujevac“, a kasnije i istoimeni hotel. On je potom preuredio lagume ispod hotela i kafane pretvorivši ih u vinske podrume.
– Postoje različiti podaci o poreklu tih podruma. Još su Austrijanci zapisali da na savskoj padini postoje patrijaršijski podrumi vina. Kvadratura im je bila različita, kao i namena. Iako se šuškalo da su to tajna vojna mesta i skrovišta, dokazano je da nijedna vojska ni policija nikada tu nije boravila. Podrumi su pravljeni najverovatnije za skladištenje robe i za trgovinu, jer su bili blizu savskog pristaništa odakle se roba izvozila u Evropu – objašnjava Golubović.
Danas od tih laguma može da se vidi samo 13, dok ostali stoje prazni i zaključani. Stanari zgrada koje su posle rata nikle na tim mestima drže ih pod ključem i neiskorišćene. Jedan deo tih hodnika je međusobno spojen, jer su ih sredinom 19. veka gazde tako pravile da bi lakše razmenjivali robu. Zanimljivi su, kaže naš sagovornik, i zbog toga što u jednom od njih još stoji stara peć za pečenje hleba iz 19. veka, kao i delovi dizalice koja je služila za podizanje robe do gornjih prostorija. Podjednako su interesantni i nekadašnji sistemi za ventilaciju prečnika jedan metar i visoki oko 30 metara napravljeni običnim kopanjem, jer tada nije bilo ni struje, ni bušilica, ni savremene tehnike. Upravo takvim sistemom ventilacije čuvan je visok kvalitet vina. Arhivska dokumenta govore da je čuvena porodica Krsmanović koja je trgovala u vreme Obrenovića i ostavila mnoge zadužbine baš iz tih podruma izvozila suvu šljivu za Ameriku. Godina 1894. i 1895. kada je obolelo francusko vinogorje, vino iz ovih podruma nošeno je u Francusku.

podzemlje2.jpg


Rimski bunari
– Kao što je poznato, na Kalemegdanu ispod Tvrđave postoje brojni podzemni kazamati kao i jedan krak rimskog vodovoda poznatog kao Rimski bunar. Međutim, malo je poznato da na području Beograda ima više takvih rimskih bunara. Između ostalih, jedan se nalazi ispod dvorišta Ruske ambasade na Vračaru, a jedan na nekadašnjoj okretnici tramvaja na Zvezdari. Od Prirodno-matematičkog fakulteta postoje podzemni hodnici koji vode sve do Dunava, a koji su ostaci Glavnjače, mesta gde su za vreme rata držani uhapšeni – otkriva nam Golubović.
Od Beogradske tvrđave do današnje Očne klinike u Džordža Vašingtona broj 19, pa i dalje sve do Višnjičke banje, postoje podzemni prolazi koje bi trebalo zaštititi. O tome se vodila rasprava još 1931. godine, ali do danas ništa nije postignuto. Malo ko zna da se baš ispod Očne klinike, koja je nekada nazivana Varoška bolnica ili Štitar, nalazi pravo malo jezero. Kada je građena ta prva varoška bolnica, tada je napravljen i vodovod. Voda za piće korišćena je iz tog prostora. Jedino što ostaje nejasno jeste kako je ta voda podizana na drugi sprat bolnice u vreme kad nije bilo struje.

podzemlje3.jpg


Izvori ispod hotela
Golubović ističe i da se ispod današnjeg Hotela „Moskva“ nalazi čak 12 izvora vode, dok je štampa svojevremeno pisala samo o jezeru ispod Pozorišta na Terazijama. Ispod pivnice u dnu Skadarske ulice, gde se nekada nalazila čuvena Bajlonijeva pivara, postoje i danas ogromne podzemne prostorije. Na Avali takođe postoji više podzemnih hodnika i tunela jer su se na tom prostoru nekada nalazili rudnici bakra, srebra, žive.
Nažalost, većina ovih prostora, kako kaže Golubović, nije iskorišćena na pravi način. Najpre bi, objašnjava, trebalo napraviti preciznu mapu podzemnih prolaza i tunela, srediti ih i očistiti, a onda ih sa malo ulaganja uvrstiti u jedinstvenu turističku ponudu Beograda.


Nema bas sve veze sa Kelemegdanom ali ajde da stavim ovde.
 
Da i ja probam kako ide otvaranje teme vucko ureduj ako mislis da je nesto pogresno
U ovoj temi prvo cu vam predstaviti Pecine ispod Tasmajdana .Pecine su nastale vadjenjem kamena a neke su prirodne .Njemci su iskoristili iste i napravili stab u istim. Aleksandar fon Ler je tu imao komandno mjesto.Toliko su kvalitentno odradili da idanas agregat koji su ugradili radi .Nego da krenem sa slikma :)
Ulaz iz aberdareve ulice


Uploaded with ImageShack.us
Ulaz u veliku odaju zasvodjenu komandna soba


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us
Vrata za prolaz u sledecu prostoriju


Uploaded with ImageShack.us
Instalacije elektro telefon i sistem uzbunjivanja


Uploaded with ImageShack.us
Preostali rezervoar za vodu predpostavljam


Uploaded with ImageShack.us
Prolaz kad drugim prostorijama vide se instsalacije za vazduh novijeg datuma a kablove je mjenjala sfrj
Lift zatrpan nekim otpadom


Uploaded with ImageShack.us
Agregat jedan od dva sacuvan i ispravan


Uploaded with ImageShack.us
Velika dvorana koja nije obradjena prostor ima velik potencijal da mlati pare nazalost zvrlji prazan


Uploaded with ImageShack.us

Inace nekda je u djelu prostora bio kafic a sad idemo ka svlacionicama hokejaskog kluba partizan i prostoru ispod tribina stadiona koje su dogradnje prilokom izgradnje istog a njemcima sluzile kao rezerni izlaz ;)



Uploaded with ImageShack.us

Neko naknadno pregradjivanje zazidjivanje inace u dobrom djelu plafoni su od metalnih ploca


Uploaded with ImageShack.us
 
Nastavak sledi :) Sistem za ventilaciju kazu upuceni da bi morao stalno biti u funkciji a to kosta inace prostorom gazduje preduzece sklonista srbije


Uploaded with ImageShack.us
Piblizavamo se prostoru ispod stadiona tu se vidi novi sistem ventilacije


Uploaded with ImageShack.us
Nekad se tu slobodno ulazilo otuda i grafiti


Uploaded with ImageShack.us
Svlacionice domacih i gostujucih a tusiranje :)


Uploaded with ImageShack.us
Klupica ko grije klupu ovog puta ;)


Uploaded with ImageShack.us
Tusiranje ima li tople vode :|


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us
Malo krsa i loma na srbski nacin


Uploaded with ImageShack.us


Uploaded with ImageShack.us
Ako ste se pitali gdje je snimljena reklama za knjaz milos sa memedovicem ovo je tacan odgovor
Nazire se nas vodic Zoran Nikolic novinar ovdasnji


Uploaded with ImageShack.us
Idemo ka izlazu jos malo rusevina i nebrige



Uploaded with ImageShack.us
 
I polako se bliz kraj naseg obilaska sunce se nazire evo nas napolju . :)


Uploaded with ImageShack.us
Predpostavljam ostatci kafica koji je tu nekad bio i ime doticnog


Uploaded with ImageShack.us
To bi bilo to samo da na pomenem obilazak je bio povodom dana svjetske kulturne bastine Jos par slika stadiona za kraj .Uskoro neki drugi prostori :kafa:


Uploaded with ImageShack.us
Nadam se da vam je bilo zanimljivo posljednja slika nema vise :)


Uploaded with ImageShack.us
 
Види метро како извирује из треће слике. :laugh: :laugh: :laugh:

Супер су фотке. :)
 
Vrh