Šta je novo?

4. Opis procedure izrade plana

Igor

Administrator
Urednik
Učlanjen(a)
10.01.2007.
Poruke
18.650
Pohvaljen
37.331
4. Opis procedure izrade plana

1. Pokretanje procedure izrade, inicijativa za izradu i odluka o izradi plana
Da bismo razumeli zašto neko pristupa izadi plana za određeno područje najpre treba da shvatimo šta se dobija donošenjem plana za određeno područje.

Kada poznajemo različite nivoe planiranja i šta sadrže planovi višeg i nižeg reda, možemo pokušati da razumemo zašto je neko pristupio izradi plana. Prva i osnovna stvar koju je potrebno utvrditi jeste da li na nekom području postoji plan ili ne, odnosno da li je ono pokriveno bilo kojim planskim dokumentom. Pitanje možda deluje bezazleno, ali veoma često nismo svesni da nepostojanje plana nižeg reda, npr. plana detaljne regulacije, ne znači da to područje nije pokriveno planom višeg reda, npr. planom generalne regulacije, generalnim ili prostornim planom. Kada posmatramo širu teritoriju grada Beograda, koja je pokrivena regionalim prostornim planom preko takozvanih prigradskih opština za koje postoje prostorni planovi,
centralnih opština pokrivenih Generalnim urbanističkim planom, pa sve do konkretnih naselja, blokova za koje postoje planovi detaljne regulacije, videćemo da je prava retkost postojanje područja koje uopšte nije pokriveno određenim prostornim ili urbanističkim planom.

Kada smo utvrdili uslove koji proizilaze iz planova višeg reda, dolazimo i do mogućnosti i ograničenja koja stoje pred onim ko pokreće inicijativu za izradu plana u cilju ostvarenje svoje vizije planskog rešenja za dato područje. Upoznavanjem s različitim planovima višeg reda, saznali smo šta zapravo izrada plana za konkretno područje može da pruži. Neki od najčešćih razloga za pristupanje izradi plana jesu: razdvajanje javnih od ostalih površina, rešavanje saobraćajnih i infrastrukturnih problema (izgradnja puteva, vovodova, kanalizacije...), utvrđivanje ili promena namena (parametara i pravila) itd. Iako u ovoj fazi ne možemo znati koji su stvarni razlozi (bar ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo) zbog kojih je neko pokrenuo izradu plana, sagledavanje važećih planova nam može pomoći da prvo pretpostavimo, a kasnije, nakon donošenja odluke o izradi i uvida u plan shvatimo (pravi) cilj izrade plana za određeno područje.

Još jedno od bitnih pitanja do čijeg odgovora moramo doći jeste ko finansira izradu plana. Iz toga se često može bolje razumeti i namera koja stoji iza njegovog donošenja. Ukoliko je reč o planovima većeg obima i višeg reda, finansira ih javni sektor – državne i lokalne institucije (opštine, gradovi, ministarstva, različite javne ustanove i sl. – model 1). Investitori iz privatnog sektora (pravna i fizička lica – model 2) finansiraju izradu planova (najčešće detaljne regulacije) kako bi zadovoljili svoje interese, koji su konkretno povezani sa određenim prostorom manjeg
obima (blok, nekoliko blokova, deo naselja) na kom žele da grade, na području za koje je obavezna izrada plana detaljne regulacije, prema planu višeg reda, odnosno kada je planom višeg reda definisano sprovođenje putem izrade plana detaljne regulacije ili kada investitor želi da gradi nešto što nije omogućeno važećim planovima (izmena ili dopuna plana).

U slučaju Beograda, nadležni organ za urbanističko i prostorno planiranje je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove. U ostatku teksta za nadležni organ koristićemo naziv sekretarijat, iako u različitim samoupravama može imati drugi naziv.

U prvom slučaju, kada inicijativu za promenu plana pokreće javni sektor, onda javna ustanova zainteresovana za izradu plana upućuje inicijativu ustanovi za koju smatra da treba da finansira izradu plana (u skladu sa zakonom), ustanovi koja ima interesa za plansko uređenje konkretnog prostora ili pak sama podnosi inicijativu. U svakom slučaju, ustanova koja je prihvatila da finansira izradu plana zvanično upućuje inicijativu sekretarijatu.

Ako je pak reč o licu iz privatnog sektora koje poseduje sredstva kojima želi da finansira izradu plana, onda se najčešće preko preduzeća koje je registrovano za izradu urbanističkih planova inicijativa upućuje sekretarijatu.

Nakon dostavljanja inicijative, sekretarijat između ostalog pristupa analizi planova nižeg/višeg reda, planske uslovljenosti, ali i povoda i cilja izrade plana. Na osnovu te analize inicijativa se prihvata ili odbija.

Sadržaj same inicijative nije striktno određen, ali treba da obrazloži potrebu za izradom plana, povod i cilj izrade, kao i način razrade u odnosu na planove višeg reda. Praktično, inicijativa treba da sa urbanističkog aspekta ubedi onoga kome je investitor prosleđuje da zaista postoji potreba za izradom plana za konkretno područje.

Ukoliko je inicijativa odobrena, potrebno je pripremiti elemente za donošenje odluke o izradi plana, a to su: okvirna granica plana, uslovi i smernice iz planova višeg reda, rok za izradu plana, način finansiranja s procenjenom vrednošću izrade plana i drugi sadržaj definisan zakonom. Elemente za donošenje odluke izrađuje preduzeće za izradu plana. U ovom trenutku investitor najčešće pristupa i ugovaranju izrade plana sa istim preduzećem koje će formalno postati obrađivač plana kada se odluka o izradi plana usvoji. U ugovoru su definisani svi oni elementi navedeni
u odluci, ali i sve ostalo što proizilazi iz specifičnosti planskog dokumenta, zahteva ugovornih strana i sl.

Nakon što odobri inicijativu, sekretarijat na osnovu dostavljenih elemenata priprema predlog odluke o izradi plana, koji upućuje komisiji za planove. Komisija razmatra predlog odluke i upućuje je skupštini grada na usvajanje ili vraća sekretarijatu na doradu uz obrazloženje. Postoji mogućnost da komisija odbije predlog odluke, ali s obzirom da sekretarijat i komisija međusobno koordinišu svoj rad, takvi slučajevi su retkost.

Kada se predlog odluke o izradi plana pojavi na sednici skupštine grada ili opštine, o njemu mogu da polemišu odbornici, kako u celosti tako i o njenim elementima. Ukoliko smatramo da ne postoji svrha izrade plana za određeno područje, u ovoj fazi možemo preko odbornika u gradskoj skupštini da pokušamo da vratimo odluku na doradu ili da se pomenuta odluka odbije. Naravno, za to nam je potreban ne samo predlog odbornika već i skupštinska većina koja će takav stav da podrži, što je takođe redak slučaj, s obzirom da komisija za planove i sekretarijat takođe koordinišu svoj rad sa gradskim većem, odnosno skupštinom grada. Odluka o izradi plana stupa na snagu osmog dana od dana donošenja odluke (sednice skupštine grada na kojoj je doneta), kada se i objavljuje u službenom listu grada/opštine, čime su se praktično stvorili pravni uslovi za početak izrade plana. Nakon donošenja odluke o izradi plana, investitor izrade plana se u daljoj proceduri naziva naručiocem plana, a preduzeće angažovano na izradi plana obrađivačem plana.

2. Početak izrade plana – rani javni uvid
Starim zakonom o planiranju i izgradnji prvobitno se pristupalo izradi koncepta plana, koji je, kao što i sam naziv govori, upravo nudio konceptualno rešenje planiranog razvoja predmetnog prostora. U fazi izrade koncepta obrađivač plana je morao da, između ostalog, obavi saradnju sa svim relevantnim institucijama i javnim preduzećima od kojih mora da zatraži uslove za izradu plana.

Novim, važećim Zakonom o planiranju i izgradnji (iz 2015. godine) koncept plana je ukinut, a obrađivač, nakon donošenja odluke o izradi, priprema materijal za rani javni uvid.

Materijal za rani javni uvid sastoji se od tekstualnog i grafičkog dela kojim se prikazuju osnovna konceptualna planska rešenja područja koje je predmet plana. Taj materijal sadrži, osim granice plana, i izvod iz važećih planova višeg reda, opis postojećeg stanja i ciljeve izrade sa pretežnom planiranom namenom površina. Brižljivim proučavanjem ovog materijala može se steći dojam o planiranom urbanističkom rešenju i motivima njegovog donošenja.

Rani javni uvid je prilika za sve da utiču na plansko rešenje već u fazi koncipiranja i traje 15 dana od dana oglašavanja na sajtu grada/opštine ili u sredstvima javnog informisanja. U toku ranog javnog uvida (kao i kasnije kod javnog uvida u nacrt plana) sva zainteresovana pravna i fizička lica podnose primedbe i sugestije u pisanom obliku. Za razliku od javnog uvida u nacrt plana, o ovim primedbama komisija za planove ne zauzima stav, odnosno ne izjašnjava se direktno da li je po njima potrebno postupiti ili ne. Umesto toga, u izveštaju o obavljenom ranom javnom uvidu daje određene smernice obrađivaču za dalji rad na izradi planskog dokumenta. Izveštaj se ne objavljuje javno, ali se može dobiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

3. Izrada nacrta plana
Nacrt plana u suštini sadrži sve elemente finalnog plana razrađene u odgovarajućem nivou detaljnosti. Nacrt, prema formi i sadržaju, predstavlja gotov plan koji je još uvek podložan izmenama (u proceduri njegove stručne kontrole i javnog uvida). Sadržaj nacrta plana stoga mora da odgovara zakonski definisanom sadržaju za određenu vrstu plana.

U toku izrade nacrta, obrađivač plana mora da prikupi različite podatke kako o važećim planovima tako i o izvedenom stanju na terenu, da obavi saradnju sa svim relevantnim institucijama i javnim preduzećima od kojih mora da zatraži uslove za izradu plana i pribavi odgovarajuće podloge na kojima će raditi plan. Uslovi se mogu odnositi na kapacitete postojeće i potrebne infrastrukture, važeću zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, kao i sve druge nadležnosti koje imaju javna preduzeća koja ih izdaju. Ovi uslovi u velikoj meri određuju planska rešenja i ujedno sužavaju manevarski prostor obrađivača, a ponekad i diktiraju konkretna rešenja.

Obrađivač bi morao da lično izvrši uvid u područje koje je u obuhvatu plana i na licu mesta uvidi potencijale i probleme koji postoje na terenu. U ovom trenutku obrađivač bi trebalo i da stupi u kontakt sa samim građanima od kojih prikuplja najrazličitije informacije neophodne za održivo planiranje prostora. Ukoliko obrađivač odgovorno pristupi izradi plana, on može da pristupi prikupljanju informacija od građana u formi upitnika, ankete i sl. i tako doći do najpouzdanijih ulaznih podataka za izradu plana. Nažalost, praksa je pokazala da je takav vid interakcije prava retkost.

Nacrt plana će biti dostupan za javnost tokom izlaganja na javnom uvidu. Međutim, ukoliko smatramo da je neophodno ili delotvorno da u toku izrade nacrta plana predložimo određeno rešenje ili upoznamo obrađivača sa specifičnim problemom u vezi s konkretnim prostorom, možemo se obratiti nadležnim institucijama, obrađivaču i/ili investitoru plana. Ipak, treba imati u vidu da jedino za primedbe i sugestije podnete u proceduri ranog javnog uvida i javnog uvida postoji obaveza da se razmatraju.

Ukoliko se radi o izmeni i dopuni plana, u zavisnosti od potrebe i obima izmene, nacrt plana može da sadrži samo tekstualni deo.

Vremenski okvir izrade nacrta plana definisan je odlukom o izradi i obično ugovorom koji potpisuje naručilac sa obrađivačem. Međutim, postoji više činilaca koji mogu vremenski da produže proces izrade nacrta plana. Razlog može biti potreba za izradom određenih projekata i studija proizašla iz uslova javnih preduzeća i ustanova ili pak problemi sa pribavljanjem podloga (katastarskih, topografskih) itd.

4. Stručna kontrola nacrta plana
Nacrt plana, pre nego što bude izložen na javni uvid, podleže stručnoj kontroli, koja podrazumeva proveru usklađenosti planskog dokumenta s planskim dokumentima šireg područja i višeg reda, odlukom o izradi, zakonskim aktima, standardima i normativima, uslovima koje su dala javna preduzeća, kao i proveru opravdanosti planskog rešenja.

Stručnu kontrolu planova jedinica lokalne samouprave vrši komisija za planove, a stručnu kontrolu prostornih planova višeg reda komisija koju određuje nadležno ministarstvo.

Stručna kontrola počinje kada obrađivač plana preda završeni nacrt plana sekretarijatu za urbanizam, a završava se kad komisija za planove da pozitivno mišljenje na nacrt, čime se pristupa fazi javnog uvida. Nakon izvršene stručne kontrole sastavlja se izveštaj koji sadrži podatke o izvršenoj kontroli sa svim primedbama i mišljenjima komisije po svakoj primedbi. Vremenski okvir procedure varira, između ostalog i u zavisnosti od obima posla sekretarijata (pregledanje planova, broj planova i prioriteti), koji treba da sačini nalaz (mišljenje) na nacrt plana pre nego što ga uputi komisiji na razmatranje.

Moramo imati u vidu da prilikom stručne kontrole ili tokom izrade nacrta plana planirana rešenja neretko budu izmenjena u odnosu na materijal koji je bio na ranom javnom uvidu. To proizilazi iz različitih razloga, a najčešći su to uslovi i mišljenja nadležnih preduzeća i institucija. Ti uslovi i mišljenja mogu da dovedu do manjih izmena po kojima se postupa prilikom izrade nacrta ili pak do bitnih promena. U tom slučaju komisija za planove može da vrati nacrt plana na korekciju, odnosno u ponovni postupak izrade.

5. Javni uvid
Javni uvid u nacrt plana je pravi trenutak kada svi zainteresovani mogu da sagledaju razrađena planirana rešenja i upute svoje primedbe i sugestije. Izlaganje planskog dokumenta na javni uvid vrši se posle izvršene stručne kontrole nacrta plana, odnosno nakon formalnog upućivanja od strane komisije za planove.

Obaveštenje o javnom uvidu (kao i o ranom javnom uvidu) oglašava se u dnevnom i lokalnom listu kao i na zvaničnom sajtu grada/opštine. Javni uvid traje 30 dana od dana oglašavanja. O izlaganju planskog dokumenta na javni uvid stara se sekretarijat.

Sva zainteresovana pravna i fizička lica mogu da podnesu primedbe na izloženi nacrt plana za vreme javnog uvida u pisanom obliku na pisarnici sekretarijata koji je izložio planski dokument na javni uvid. Isti način podnošenja primedaba i sugestija važi i za rani javni uvid.

Prilikom javnog uvida u plan treba obratiti pažnju upravo na one elemente koji su definisani u poglavlju „Kako čitati planove”.

Po završenom javnom uvidu u nacrt plana, komisija za planove održava javnu sednicu u terminu određenom u oglasu o izlaganju plana na javni uvid. Ako dođe do promena termina i mesta održavanja sednice komisije, oglašava se novi termin i mesto održavanja sednice komisije. Postoji mogućnost, nakon završetka javnog uvida, da se utvrdi da je broj i obim upućenih primedaba veliki, pa komisija može da zaseda više puta, odnosno mogu se odrediti novi termini održavanja javne sednice komisije, najkasnije u roku od pet dana od dana održavanja prve sednice.

Javnoj sednici komisije prisustvuju još odgovorni planer, odnosno odgovorni urbanista kao predstavnici obrađivača plana, predstavnici sekretarijata, podnosioci primedaba na planski dokument, kao i predstavnici javnih ustanova ukoliko smatraju da je potrebno da prisustvuju sednici.

Samo podnosilac primedbe na nacrt plana u pisanom obliku može obrazložiti primedbe pred komisijom ukoliko smatra da za tim ima potrebe. O svakoj podnetoj primedbi obrađivač plana javno iznosi stav, o kome konačno odlučuje komisija za planove na zatvorenoj sednici.

O toku javne sednice komisije vodi se zapisnik, koji između ostalog sadrži osnovne podatke o vremenu i mestu održavanja sednice, evidenciju svih prisutnih, kao i popis učesnika u diskusiji.

Komisija na jednoj ili više zatvorenih sednica, koje se održavaju odmah nakon javne sednice ili naknadno, donosi zaključak po svakoj podnetoj primedbi i sačinjava izveštaj o obavljenom javnom uvidu koji potpisuju predsednik i članovi komisije, kao i ovlašćeno lice sekretarijata. Komisija uzima u razmatranje samo primedbe na nacrt planskog dokumenta podnete u toku javnog uvida. Izuzetno, na obrazloženi predlog sekretarijata mogu se razmatrati i pojedine primedbe podnete posle javnog uvida, u slučaju kada su one zasnovane na novim činjenicama, kada su od
značaja za kvalitetnije definisanje planskih rešenja ili kada iz opravdanog razloga nisu mogle biti blagovremeno podnete.

Zaključak komisije o podnetoj primedbi može biti da se: prihvata, ne prihvata (uz obrazloženje), delimično prihvata (uz obrazloženje koji deo primedbe se prihvata, a koji ne prihvata), kao i da primedba nije osnovana (uz obrazloženje).

O izvršenom javnom uvidu plana sekretarijat formuliše izveštaj koji verifikuje komisija za planove sa svim primedbama i odlukama po svakoj primedbi. Praksa je pokazala da se u pojedinim gradovima, poput Beograda, pismenim putem obaveštavaju podnosioci primedaba o odluci u vezi s njihovom primedbom.

Izveštaj o obavljenom javnom uvidu u nacrt planskog dokumenta sadrži: uvodni deo – kratak prikaz aktivnosti koje se odnose na postupak donošenja odluke, ugovaranje, izradu i stručnu kontrolu planskog dokumenta, podatke o oglašavanju i sprovođenju postupka javnog uvida, kao i podatke o održavanju sednice komisije i skraćeni prikaz primedaba koje su podnete na nacrt planskog dokumenta, sa zaključkom komisije po svakoj primedbi i kraćim obrazloženjem. Izveštaj o obavljenom javnom uvidu se dostavlja obrađivaču planskog dokumenta, koji je dužan da postupi po njemu u roku od 30 dana od dana dostavljanja izveštaja, osim u slučaju većeg broja primedaba ili primedaba koje zahtevaju značajne aktivnosti na izmeni planskog dokumenta, kada je rok produžen na 60 dana. I ovaj izveštaj je moguće tražiti na osnovu Zakona o slobodnom
pristupu informacijama od javnog značaja.

Zakonom o planiranju i izgradnji predviđeno je da u slučaju da nakon javnog uvida komisija utvrdi da usvojene primedbe suštinski menjaju planski dokument, donosi odluku kojom se obrađivaču nalaže da izradi novi nacrt plana, u roku koji ne može biti duži od 60 dana.

6. Donošenje plana
Donošenje plana predstavlja poslednju fazu u procesu izrade plana, ali ujedno i poslednji trenutak kada građani mogu da utiču na planirana rešenja.

Nakon usklađivanja sa izveštajem, obrađivač upućuje korigovani elaborat plana sekretarijatu, koji vrši poslednju proveru plana, odnosno da li je postupljeno u skladu sa zaključcima komisije. Ukoliko jeste, od obrađivača se traži da plan pripremi u konačnoj formi i prosledi sekretarijatu na overu, koji elaborat plana dalje upućuje skupštini grada na usvajanje.

Iako je malo verovatno da u tom trenutku možemo bitno da utičemo na planirana rešenja, sednica skupštine grada je poslednja opcija u proceduri izrade plana koja nam se pruža da primedbu koja nije prihvaćena na javnom uvidu ili koju iz nekog razloga nismo predali u navedenom terminu javnog uvida priložimo u formi amandmana. Navedena primedba se može razmatrati na sednici skupštine grada u formi amandmana na planski dokument koji se upućuje od strane odbornika ili kao peticija građana, koji moraju da sakupe minimum 500 potpisa. U oba slučaja,
da bi amandman bio prihvaćen, treba osigurati da većina poslanika prihvata predlog iz amandmana.

Procedura donošenja plana je vremenski neodređena, a naročito može da potraje ukoliko u skupštini grada ne postoji politička volja većine za usvajanje konkretnog planskog dokumenta.

UG "Ministarstvo Prostora"
 
Vrh