Šta je novo?

Brana, Akumulacija Stubo-Rovni

trialin

Advanced
Učlanjen(a)
20.11.2008.
Poruke
3.082
Pohvaljen
4.709
Pri zavrsetku je projekat ove akumulacije koja bi trebala da sledecih 30 god snabdeva opstine Zapadne Srbije



Na reci Jablanici 15km uzvodno od Valjeva, između sela Stubo na desnoj obali i sela Rovni na levoj obali u izgradnji je brana «Rovni» kojom će se formirati akumulacija «Rovni» zapremine oko 50 mil. m3. Akumulacija se formira u dolinama reka Jablanice i Sušice.

Zapremina akumulacije dimenzionisana je potrebnim prostorom za vodosnabdevanje i akumulisanje nanosa. Podaci o brani i akumulaciji su:

- površina sliva 104km2
- visina brane 74,5m
- kota krune brane 363,50mnm
- dužina brane u kruni 8,0m
- kota krune preliva 360,00mnm
- kota normalnog uspora 360,00mnm
- kota min. radnog nivoa 310,00mnm
- korisna zapremina akumulacije 49,5 mil m3
- najveća dubina akumulacije 67m

- prosečni proticaji na:
- profilu brane «Rovni» 1.499 m3/s
- zahvatu Kolubare 17.43 m3/s
- vrelu «Paklje» 0.391 m3/s

Telo brane je od kamenog nabačaja a vododrživu zonu predstavlja jezgro izgrađeno od gline srednje do visoke plastičnosti. Dve filterske zone čine zaštitu jezgra dok krupniji kamen čini zaštitu uzvodne i nizvodne kosine brane od erozije.

Kamen za telo brane uzima se iz majdana, koji je neposredno, uzvodno od brane, dok se glina uzima sa pozajmišta koje je oko 3km uzvodno od brane. Majdan i pozajmišta gline su detaljno ispitana i utvrđeno je da po kvalitetu i količini zadovoljavaju za predviđenu upotrebu.

Regionalni vodoprivredni sistem «Rovni» gradi se za snabdevanje vodom i stanovništva valjevskog regiona i ima za obavezu i snabdevanje vodom okolnih sela koja su u slivu akumulacije «Rovni» i koja su direktno ugrožena izgradnjom brane usled uzimanja zemlje za potrebe formiranja akumulacionog prostora. Pored snabdevanja vodom objekata vezanih za korišćenje vodoprivrednog sistema «Rovni» predviđeno je snabdevanje komandsne zgrade pri akumulaciji «Rovni» i okolnih sela, koja se uz velike probleme snabdevaju vodom preko vodovodnog sistema «Kukalj».

Položaj sela Stubo i Rovni je takav da danas imaju ozbiljne probleme u snabdevanju vodom za piće. Izgradnjom brane i akumulacije «Rovni» i postrojenja za prečišćavanje vode za piće ovi problemi bi bili rešeni. Hidrogeološkim ispitivanjima celokupnog sistema utvrđeno je da nema alternativnih rešenja koja bi pomogla u rešavanju problema snabdevanja vodom.

Za pokrivanje potreba u vodi sela Stubo i Rovni i komandne zgrade predviđeno je postrojenje za prečišćavanje vode za piće kapaciteta 2 x 10 l/s koje se sastoji iz dve procesne linije, svaka kapaciteta 10l/s. Postrojenje za prečišćavanje vode za piće biće izgrađeno neposredno nizvodno od brane »Rovni« na platou koji je predviđen i za regulacioni blok i prateće objekte.

Predviđeno je da se postrojenje za prečišćavanje vode za piće napaja vodom iz akumulacije «Rovni». Kao privremeno rešenje, dok se akumulacija «Rovni» ne pusti u rad, postrojenje za prečišćavanje vode za piće će se napajati vodom zahvatanjem vode iz reke Jablanice.

Za napajanje vodom sela Stubo i Rovni i komandne zgrade predviđena su tri rezervoara koja će se dimenzionisati prema podacima o broju stanovnika, dužini trase cevovoda, strukturi stoke i položaju predviđenih rezervoara.

Regionalni vodoprivredni sistem «Rovni» predviđen je za snabdevanje vodom stanovništva, industrije, ublažavanje efekata poplava, zadržavanje nanosa, obezbeđenje biološkog minimuma i proizvodnju električne energije.

Prekidna komora uz branu za regulaciju pritiska i protoka povezana je sa vodozahvatnom kulom u akumulaciji preko čeličnog cevovoda koji prolazi kroz optočni tunel. Uloga prekidne komore je da smanji radni pritisak u cevovodu sirove vode i omogući rad male hidroelektrane uz branu.

Iz prekidne komore voda se gravitacionim cevovodom DN1000 preko crpne stanice «Paklje» vodi do postrojenja za prečišćavanje vode za piće «Pećina» u Valjevu. Instalisani kapacitet cevovoda je 1720 l/s i ukupne dužine 11820m.

Crpna stanica «Paklje» se nalazi na oko 6km od pregradnog profila brane «Rovni». Trasa budućeg cevovoda će pratiti regionalnu saobraćajnicu Valjevo-Bajina bašta. Takođe, trasa budućeg cevovoda će nekoliko puta presecati rečni tok reke Jablanice, kako bi se na najbolji način iskoristile prirodne karakteristike terena i smanjile investicije celog projekta.
Cevovod od brane «Rovni» do crpne stanice «Paklje» predstavlja samo deo cevovoda koji će povezivati branu «Rovni» sa budućim korisnicima.

Intezivan razvoj gradova na području podrinjsko-kolubarskog regiona uslovio je stalan porast potreba u vodi stanovništva i industrije. Raspoloživa izvorišta postala su nedovoljna za obezbeđenje dovoljnih količina kvalitetne vode za piće. Da voda ne bi bila ograničavajući faktor razvoja udružene opštine: Valjevo, Lajkovac, Lazarevac, Ub i Mionica pristupile su akciji obezbeđenja nedostajućih količina vode za piće.

Krajem devedesetih godina inicirana je za izgradnju akumulacije «Rovni» i pratećih objekata, cevovoda sirove vode, postrojenja za prečišćavanje vode za piće, prekidnih komora crpnih stanica i magistralnih cevovoda za transport vode do distribucionih rezervoara opština korisnika.

Snabdevanje vodom naselja na teritoriji opštine Valjevo nije u potpunosti rešeno. Gradsko područje i prigradska naselja imaju na raspolaganju dovoljne količine vode za piće, dok pojedina udaljena naselja nemaju obezbeđene ni minimalne količine pitke vode.

Konceptom razvoja snabdevanja vodom naselja na području opštine Valjevo definisane su veze na Regionalni vodovodni sistem «Rovni» i potreba da se magistralni cevovod čiste vode poveže na rezervoar «Gajinu» i distributivnu vodovodnu mrežu Valjeva.

Sa porastom potrošnje vode u Valjevu i prigradskim naseljima postojeća vodovodna mreža postaće usko grlo za transport vode do potrošača. Da bi se omogućila distribucija novih količina vode za piće potrebno je da se izgradi novi magistralni distribucioni cevovod. Preko magistralnog distribucionog cevovoda ostvarila bi se veza na distributivni vodovodni sistem Valjeva i obezbedio bi se plasman vode za naselja na suprotnom delu grada. Jedini slobodni koridor za izgradnju magistralnog distribucionog cevovoda je forland reke Kolubare

Magistralni cevovod za Regionalni vodovodni sistem «Rovni» takođew bi morao da prođe kroz gradsko tkivo Valjeva. S obzirom da ne postoji mogućnost da se kroz Valjevo provuku dva cevovoda velikog prečnika usvojeno je da se izgradi zajednički cevovod i zajedničk rezervoar na Gajini.

Za prigradska naselja kao rešenje problema snabdevanja vodom nameće se veza sa distribucionim vodovodnim sistemom Valjeva, dok je za ostala naselja potrebno predvideti vezu na Regionalni vodovodni sistem «Rovni».

Na osnovu sprovedenih hidrauličkih analiza vidi se ogroman značaj izgradnje magistralnog cevovoda koji se ogleda u sledećem:
- obezbeđeno je napajanje vodovodne mreže sa tri pravca
- nije potrebno proširenje postojeće vodovodne mreže u gradskom jezgru
- obezbeđen je tranzit vode za nizvodne korisnike
- povećana je funkcionalna sigurnost s obzirom da se grad snabdeva vodom iz više pravaca

Po završetku izgradnje prve faze postrojenja za prečišćavanje vode za piće “Pećina” od 600 l/s izveden je deo magistralnog cevovoda čiste vode Ø1100mm do temena «Т-22» u forlandu reke Kolubare neposredno pored mosta na Jadru. U forlandu Kolubare izvršeno je spajanje sa postojećom vodovodnom mrežom tako da su otklonjena uska grla za transport vode na delu od postrojenja za prečišćavanje vode za piće do distribucione vodovodne mreže.

Ovaj projekat obuhvata izgradnju druge i treće faze postrojenja za prečišćavanje vode za piće “Pećina” od po 600 l/s i rezervoara «Gajina».

Rezervoar «Gajina» ima ulogu kontra rezervoara u distribucionom vodovodnom sistemu Valjeva i ulogu rezervoara ispred potrošnje vode nizvodnih naselja. Svojom zapreminom rezervoar «Gajina» izravnava neravnomernost u potrošnji vode Valjeva i obezbeđuje dovoljnu rezervu vode za sigurno funkcionisanje vodovodnog sistema.

Rezervoar «Gajina» lociran je neposredno ispod obilaznog puta Valjevo-Užice. Sastoji se od dve komore, svaka zaprmine 5500 m3 i zajedničke zatvaračnice. U zatvaračnici je predviđen dovod vode е Ø1000mm koji se redukuje u Ø700mm ta svaku komoru.

Iz rezervoara «Gajina» prečišćena voda u količini od 775 l/s transportuje se za Mionicu, Ub, Lajkovac i Lazarevac. Do prekidne komore «Oštrikovac» voda se transportuje cevovodom Ø900mm. U divcima je predviđen odvojak Ø400mm prema Mionici za vezu sa postojećim rezervoarom «Svetlak». Od prekidne komore «Oštrikovac» voda se preko jednog kraka Ø400mm transportuje prema Ubu a drugim krakom Ø800mm prema rezervoaru «Vrač Brdo» i dalje prema Lajkovcu i Lazarevcu.

Od pomenutih objekata jedino je izgrađen rezervoar «Vrač Brdo».

Opština Ub je u međuvremenu izgradila distribucioni rezervoar zapremine 2000m3 na pravcu prema Valjevu. Rezervoar do danas nije stavljen u funkciju, pa se nameće potreba da se uradi Koncept snabdevanja vodom opštine Ub kako bi se razmotrila mogućnost uklapanja ovog rezervoara u Regionalni vodovodni sistem «Rovni».

Pored glavnih objekata regionalnog vodovoda trebalo bi u narednim fazama izrade projektne dokumentacije predvideti i objekteza distribuciju vode u manjim podsistemima koji će proisteći nakon izrade Koncepta snabdevanja vodom naselja u regionu.

Koncept snabdevanja vodom naselja opštine Valjevo
U mnogim prigradskim naseljima nije izgrađena komunalna infrastruktura. To se prvenstveno odnosi na naselja Klinci, Mrčić, Paune i dr. Da bi rešili problem vodosnabdevanja vodom ova naselja vrše stalni pritisak sa ciljem da se pvežu na gradsku vodovodnu mrežu.

Jeda broj naselja na brdskom području snabdeva se vodom organizovano preko zajedničkih vodovodnih sistema zahvatajući vodu sa obližnjih izvora. Izdašnost ovih izvora u letnjem i jesenjem periodu pada na minimum tako da veliki deo potrošača nema uredno snabdevanja vodom.

Sela u ravničarskom delu opštine u dolini reke Kolubare snabdevaju se vodom iz individualnih kopanih bunara. Mnoge nehigijenske septičke jame i otpadne vode iz štala predstavljaju stalnu opasnost za zagađenje podzemnih voda. Jedino dugoročno rešenje snabdevanja vodom ovih naselja je izgradnja zajedničkih vodovodnih sistema koji će biti povezani na regionalni vodovodni sistem «Rovni» ili na distribucionu vodovodnu mrežu Valjeva.

Generalnim urbanističkim planom Valjeva i Prostornim planom Valjeva i Prostornim planom opštine predviđeno je da se izvrši prostorna reorganizacija i teritorijalna urbanizacija. U tom smislu definisana su sledeća područja:

• centralno, nerazvijenije, gradsko područje
• područje sa rastućim promenama u koje spada uže i šire područje grada
• resursna područja
• stagnatorna područja
• turistička područja

Centralno gradsko područje karakterišu visoki uslovi za privredni, društveni i socijalni razvoj. U ovo područje spada grad Valjevo i prigradska naselja: Gradac, Popare, Sedlari, Rađevo selo, Donja Grabovica, Gorić i Bujačić

Područje sa rastućim promenama obuhvata uže i šire područje grada. Ova područja karakteriše povezivanje sa privredom grada, među naseljni saobraćaj, zajednička komunalna infrastruktura. U narednom periodu očekuje se intezivan razvoj i veći porast broja stanovnika. U užem prostoru nalaze se naselja: Divci, Bujačić, Beloševac, Mrčić i Paune a u širem prostoru naselja: Brankovina, Kamenica, Stave, Poćuta, Donje Leskovice i Dračić.

Granično resursno područje u okolini Valjeva, koje ima uslove za eksploataciju prirodnih resursa, ima realne uslove za dalji razvoj. Ovo područje karakteriše urbanizacija, saobraćaj i komunikacije, integracije sa prostornim i privrednim razvojem grada. Realno je očekivati da će naselja: Iverak, Lukavac, Bujačić, Popare, Sedlari, Rađevo selo, Gornja i Donja Grabovica imati dinamičan razvoj u narednom periodu.

Granično resursno područje u široj okolini obuhvata širi pojas koji je udaljen od grada a karakteriše ga mogučnost razvoja poljoprivredne proizvodnje. Ovom području pripadaju naselja: Miličinica, Donja i Gornja Bukovica, Pričević, Gola glava, Lelić, Klinci i Suvodanje

Stagnatorno područje se nalazi u planinskom delu opštine gde ne postoje prirodni uslovi za razvoj naselja. Ovo područje sačinjavaju naselja: Taor, Sovač, Sitarice, Strmna gora, Paklje, Mijač, Kunice, Kovačica, Jazovik, Vlašići, Bačevci, Bobova i Rebelj.

Naselja na resursnom području imaju dovoljno mogućnosti da iz faze stagnacije pređu u fazu daljeg razvoja. Da bi se ovo ostvarilo potrebno je da se za ova naselja obezbedi dovoljna količina vode za piće, izgradi putna infrastruktura i pospeši privredni razvoj izgradnjom manjih prerađivačkih pogona poljoprivredne i prehrambene industrijske proizvodnje. Ostvarenjem navedenih uslova u narednom periodu u naseljima u ovom području doći će do porasta broja stanovnika i porasta specifične potrošnje vode.

Da bi se obezbedila zajednička funkcija transporta vode predviđeno je da budući magistralni cevovod bude povezan na tri mesta sa distribucionim vodovodnim sistemom Valjeva. Uticaj veze magistralnog cevovoda sa vodovodnom mrežom Valjeva na rad Regionalnog vodovodnog sistema «Rovni» i na rad rezervoara «Gajina» utvrđen je hidrauličkim analizama.

Analizom je utvrđeno da se distribucionoj vodovodnoj mreži Valjeva iz magistralnog cevovoda u špicu potrošnje isporučuje oko 800 l/s ili 2880 m3/čas.



Cilj projekta

Akumulacija «Rovni» će se koristiti za: snabdevanje vodom gradova Valjevo, Lazarevac, Lajkovac, Ub i Mionica, obezbeđenje biološkog minimuma u Jablanici nizvodno od brane «Rovni», obezbeđenje protoka na zahvatu na reci Kolubari za TE-TO «Kolubara», ublažavanje poplavnog talasa i proizvodnju energije.

Kako privreda grada Valjeva teži ka razvijanju turističke aktivnosti to će područje same akumulacije moći da se koristi i u rekreativne svrhe.

Da bi se akumulacija mogla napuniti a potom i koristiti neophodno je pre punjenja izvršiti čišćenje akumulacije.

Da bi se obezbedila zahtevana količina vode obuhvaćena su izvorišta: reka Jablanica, vrelo «Paklje» i reka Gradac, desna pritoka Koubare sa ušćem u samom Valjevu.

Učešće reke Gradac i vrela «Paklje» u raspodeli vode ograničeno je dotokom dok se vode reke Jablanice mogu planski koristiti preko akumulacionog prostora brane «Rovni».

Navedeni projekat je jedan od osnovnih projekata koji će pozitivno uticati na razvoj lokalnog stanovništva koje u ovom momentu ima ozbiljne probleme sa obezbeđenjem dovoljnih i kvalitetnih količina vode za piće.

S obzirom da se količine raspoložive vode vremenom smanjuju i da će uskoro voda biti od velikog i strateškog značaja potrebno je ovaj projekat tretirati kao prioritet, tj. projekat od velikog značaja.

Kako na ovom području nema dovoljno raspoloživih količina vode za piće potrebno je da se ona obezbedi sa veće udaljenosti, vezom na Regionalni vodovodni sistem «Rovni», distribucioni vodovodni sistem Valjeva ili na ostala raspoloživa izvoršta vode za piće.

Generalnim projektom definisana je trasa cevovoda za transport vode za piće kroz gradsko jezgro grada Valjeva sve do budućeg kontra rezervoara «Gajina» iz kojeg se vrši distribucija vode za sve opštine korisnice Regionalnog vodovodnog sistema «Rovni».



http://www.rovni.com/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1

800px-Brana_Stubo_-_Rovni.JPG


nocu
branarovninocna.jpg


Vi Beogradjani mozete doci slobodno na pecanje :D
 
Пецање, па моторни чамци, онда викендице са септичким јамама и прањем кола. Па ко сме нека пије ту воду. Десило се на Гружанском и Ћелијском језеру, десиће се и овде.
 
Arnorian":3b1bqbkm je napisao(la):
Пецање, па моторни чамци, онда викендице са септичким јамама и прањем кола. Па ко сме нека пије ту воду. Десило се на Гружанском и Ћелијском језеру, десиће се и овде.


A i vi u Bg svasta pijete iz Save,ko jos pije vodu sa cesme,sem sa bunara i izvorista... :D
 
Ja pijem vodu sa cesme, i nista mi ne fali. Toliko ima hlora u njoj, da nista zivo ne ostaje. :)
 
Жива бића у води нису проблем, хемикалије јесу.
 
@Arnorian
Zavisi od koncentracije. Imas neke podatke o kvalitetu beogradske pijace vode? Podeli to sa forumom! Voleo bih da znam ukoliko pijemo nezdravu vodu...
 
За Београд немам, али знам да има проблема са квалитетом воде из Гружанског језера, и да водовод Крагујевца има проблема са изградњом поред језера и коришћењем моторних чамаца. Не могу да ураде практично ништа јер их после уклањања нелегалих објеката поред обале њихови власници туже. Општина Кнић, у којој се акумулација налази, има туристичке интересе, и не интересује је квалитет воде, јер је не користе.

http://www.blic.rs/Vesti/Srbija/239786/Zbog-bespravne-gradnje-ugrozena-voda-za-pice
http://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=510704
http://gruzanskojezero.wordpress.co...usled-gradnje-objekata-u-neposrednoj-blizini/
http://www.kontra-punkt.info/modules.php?file=article&name=News&op=modload&sid=55647
 
Kako bi ja i jedniu i drugu opstinu po usima i onda kazu dreba svu vlast na lokalni nivo i regione i partijske kadrove i tako u krug :bash:
 
@trialin
+1 :)
Napisao si
,, uređuje se korito jezera,,

To izgleda vrlo obično a mislim da traži veliko znanje i stručnost
nemamo puno prilike da o tome saznamo nešto više, a naročito da vidimo
pa ako si u prilici
daj koju reč više a moze i sličica

hvala na pozivu za pecanje,
jedino može da nas ,,vadi,, ,
ako upecamo zlatnu ribicu :laugh:
 
Нека потопе тај манастир и решена ствар. Има толико налазишта, од палеолита до римског доба, које чекају археологе, а они губе време око неке црквице, где чак нису ни пожељни.
 
они то раде да би преселили манастир. али како се ти људи односе према археолозима, и ја сам за то да се он потопи
 
JohnnyLee":286kl265 je napisao(la):
мада је више за црну страну медаље, али је непсоредно везано за брану:
Verski ekstremisti napali arheologa i zatrpali nalazište

A prekinuse ga ovi iz pravdoljublja.Ti iz pravdoljublja me startovase pre neki dan u Knezu jer su mislili da sam radikalni hriscanin zbog popovske brade.I pozvase me na molitvu i mirne proteste protiv gej parade i.t.d.

Fini neki ljudi,sto vidim i danas na ovom primeru.Dobio sam neku specijalnu pozivnicu sa brojem,pa ako nekog zanima mogu mu je pokloniti jer ne planiram da se pojavim tamo.

Sto se tice brane nek ispitaju to,pa neka premeste,ako su mogli lepenski vir,ne razumem zasto ne bi mogli nju?
 
Oни могу, али им ови не дају, црква им је важнија од тога што људи немају воду.

Верска атмосфера је таква да се осећам као политеиста у Римском царству касног IV века. Како је тада било можете да видите у филму "Агора".
 
Moj prijatelj je prosle nedelje u koritu brane koje se uredjuje pronasao kosti iz kamenog doba dal od mamuta ili bizona,predao je to muzeju u Valjevu na ispitivanje znaci ima svacega ...
 
Jedna od recica od kojih ce da se puni brana ,gore prema brdu se vide radovi na uredjenju zemljista,bukvalno seku se hektari sume..

58799680.jpg


korito

52780324.jpg
 
Buduci izgled jezera,desni krak je gde se nalazi manastir

Karta_1.jpg

Rovni_sl_8.jpg


Karta vodoprivrednog sistema "Rovni"

Karta_2.jpg


jedna zamisao i zanimljivost

Ideja o izgradnji jezera na reci Jablanici, jednoj od sastavnica Kolubare, desetak km od Valjeva, stara je četvrt veka. Polovina tog vremena je to bila samo ideja i promocija sveobuhvatnog projekta Turističko-rekretivno zabavnog centra „Rovni“. Autori priojekta su poznati arhitekta Slobodan Mitrović Kobi (tvorac Kopaonika kao centra planinskog turizma Srbije) i ekonomista Slobodan Radulović. Dva Slobodana su tada planirala da se ispod brane izgradi čitav grad („Akva city“ površine 100.000 kvm. Marine, pristaništa i restoran Vidikovac, površine 1.000 kvm sa 450 mesta nalaziće se na obali jezera. Nedaleko, ispod brane, planiran je lepezasti bazen koji imitira plažu sa veštački stvorenim velikim talasima. Predviđeno je još nekoliko klasičnih bazena i brčkališta za najmlađe, akva piste i padine, kaoi i apartmansko naselje, prodavnice, žičara koja goste iz centra „vodenog grada“ vozi do restorana i sadržaja na samoj obali jezera, kao i auto kamp sa 63 mesta za smeštaj oko 250 posetilaca, sportski tereni za sve discipline.
Cena „akva sitija“ je „samo“ 47.570.000 USD.


http://bih.ekapija.com/website/sr/page/22298
 
Akva sity ce malcie da priceka ,sto se tice sume normalno je da se posjece i da se dvo iskoristi nego da se ostavi pa da imamo okamenjenu sumu kao na djerdapu tamo u jezeru imaju i dvije lokomotive i sasta nesto .Dosta manastira i crkava je izmjesteno zbog gradnje brana tipa manastir krupa u sad u RH brana peruca ,ili pak ce manastir piva brana Mratinje itd.Sigueno nece sad odustati :gobb:
 
Ima li uporedna slika koliko je trenutno jezero i koliko ce biti?
 
@ trialin
+ 1 :)

Uz dužno poštovanje , na fotografiji se vidi sa desne strane ,,levak,, ( ako je to levak )
sa nešto višljim vrhom tj. ,,vodostajem,,
jezera se pune do gornje linije ,, usisnika - levka,, preko koje voda ulazi u ,,levak,,

Prizor koj opčinjava , u sred vodene površine, voda nestaje u nekom okruglom ,,bezdanu,,
te je nestvarano i zadivljujuće jer se levak ne vidi od vode, vec samo ,, rupa na sred jezera ,,

Nadam se da ce i takva sličica na kraju ,,osvanuti,, na BB
a sada jeste pravo zadovoljstvo videti kako nastaju brana i jezero . :) :kk: :)
 
Vrh