PS Znam da je ova i za "Ko im ovo dozvoli", ali i savrseno odgovara na pitanje "Ko gradi grad?", tako da nema potrebe da me neko sada podseca da imam drugu temu na kojoj mogu da pisem o tome

Moderator: Igor
Ditrih napisao:Ma cudo mi je kad idem gradom, vidim da ima zgrada gde nadogradnja zaista odgovara, ali brate ima i zgrada gde se logicno pitas pa dal su normalni, evo kod kalenic pijace nadzidjuju zgradu koja ima 7 spratova, a sve okolne imaju najvise 6. Ta zgrada ionako vec strci od okruzenja i jos jedan sprat koji inace uopste nelici na ostatak zgrade je unagrdio citavu zgradu i kvart. Cesto nadgradnje nisu sporne, ali ti stanari , pa valjda im je u interesu da vide kako ce izgledati projekat. Pa zar je toliko tesko na tim komunistickim zgradama dozidati 1 sprat umesto 3, i da taj sprat samo prati izvornu fasadu zgrade a ne kao da imas 2 potpuno razlicite zgrade na istom mestu, do 5 sprata jedna fasada a od 5-og do 7 -og potpuno druga fasada. Na sta to lici , e ti stanari su mnogo jadni i zbog toga sto su dobili njihovi staanovi vise ne vrede koliko su vredeli ranije vec mnogo manje.
Homer Jay napisao:PS Znam da je ova i za "Ko im ovo dozvoli", ali
i savrseno odgovara na pitanje "Ko gradi grad?",
tako da nema potrebe da me neko sada podseca da imam drugu temu
na kojoj mogu da pisem o tome
Nenad napisao:... onda su definitivno i stanari krivi jer su "odobrili" projekat koji im je unistio zgradu....
....Neupucen sam pa se ovim putem informisem.
dragan napisao:Stanari "ne odobravaju" nikakav projekat, jer to radi opština - građ.odsek.
Oni prodaju 'zajednički deo' zgrade za dogradnju ( jel to krivica?), a
građ.dozvolu daje građ.odsek opštine u skladu sa ugovorom o prodaji.
Nap. daju/prodaju pravo da se izgradi još jedan sprat, jer im prokišnjava krov.
Investitor tada traži građ.dozvolu i stanari nemaju više veze sa izgradnjom.
Kako će to da izgleda i na šta će da liči, to je stvar inspekcije koja prati
da li se gradi po planu iz građ.dozvole. Stanari jedino mogu da tuže investitora
toj inspekciji da se ne gradi po planu i ugovoru o prodaji dela zgrade.
Brojna napuštena gradilišta na ekskluzivnim lokacijama u gradu tokom decenija pretvorena su
u deponije smeća i predstavljaju stecišta za beskućnike i narkomane
U Beogradu, prema nekim procenama, postoji oko 500 zapuštenih i neiskorišćenih lokacija na
kojima se već godinama ništa ne gradi. Iako je pre dve godine pri Skupštini grada oformljena
Komisija za oduzimanje zemljišta, koja je imala zadatak da grad očisti od ovih deponija smeća i
pretvori ih u izvore zarade, samo neke su zaista oduzete. ... itd.
Autor: Dragana Krstić | 12.08.2008. - 10:34
Stara beogradska zdanja uglavnom iz tridesetih godina, nekada su bila ponos Beograđana. Danas se nad ovim predratnim lepoticama nadvila senka modernih i hladnih višespratnica od stakla i čelika. Iako su investitori dužni da ispoštuju uslove Zavoda za zaštitu spomenika, kako bi se zgrada uklopila u zaštićenu celinu, pogled na stari Beograd govori drugačije.
Moderne građevine, koje se svojim izgledom ne uklapaju u okruženje polako zauzimaju svaki metar slobodnog prostora. Pa se danas u Beogradu na svakom koraku može videti kako između dve nove visoke zgrade u staklu čami jedna stara. Iako je Centar deo starog Beograda koji je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, najdrastičniji primeri arhitektonskog kontrasta mogu se videti baš u njemu. Prema rečima Mirjane Dželebdžić, arhitekte iz Zavoda za zaštitu spomenika ova institucija učestvuje u izradi urbanističkih planova ali i određuje uslove koje investitor treba da ispuni ako gradi u zaštićenoj zoni.
- Generalna pravila ne postoje, sve zavisi od prostora gde se gradi. U svakom posebnom slučaju Zavod radi procenu tog prostora i određuje koje konzervatorske uslove investitor treba da zadovolji. Kada se sve to obavi zgrada će se sigurno uklopiti u zaštićenu celinu - priča Mirjana Dželebdžić. Međutim, u Zavodu priznuju da se događa i da investitori počnu da grade bez njihove procene.
Za arhitektonski kontrast, koji se u gradskom jezgru može sresti na svakom koraku odgovornost snose i arhitekte, jer pored svih uslova koji su zakonom propisani konačni izgled zgrade određuju njihove ideje.
Kako kaže, Glavni gradski arhitekta Đorđe Bobić, prilikom izgradnje investitori moraju da ispune uslove propisane urabanističkim planom, međutim sam izgled zgrade odrediće arhitekta.
- Što se tiče same estetike ne postoje neki određeni uslovi. Ona zavisi od arhitekte, njegovog stila i umeća. Neki se trude da se zgrada uklopi u arhitektonsku celinu, drugi pak namerno grade drugačije da bi se istakli - kaže Bobić i dodaje da se i pored toga što Planska komisija kontroliše kvalitet arhitekture propusti ponekad dešavaju. Prema njegovim rečima u gradu se gradi preko dva miliona kvadrata, a iza svakog od njih stoji drugi arhitekta, sa svojom idejom.
Najzad svi se slažu da su za razbijanje ambijentalnih celina u gradu delom krive arhitekte, jer im nedostaje stil i umeće ali i investitori koji u trci za profitom zanemaruju kulturne vrednosti.
Londonski spoj tradicije i avangarde
London je pravi primer izvanredne arhitekture, koja poštuje tradiciju a istovremeno je moderna i avangardna. Arhitektura u Beogradu iz godine u godinu je sve bolja, ali je još uvek daleko od toga da se može uporediti sa arhitekturom Londona, Rima i Pariza - kaže Rodić.
Pomiriti sadašnjost i prošlost
Zgrade se ne dele na stare i moderne, staklene ili od cigala već na dobre i loše. Dobra arhitektura je univerzalna i ona izlazi iz okvira vremena i materijala. Pravo je pitanje jeli moderna arhitektura kvalitetna i kako će pomiriti duh prošlosti i sadašnjosti - kaže arhitekta Aleksandar Rodić.
Pravilima građenja može biti određeno kakve krovove ili fasade moraju da imaju objekti
u određenoj zoni ili celini, od kog materijala objekat može biti izgrađen, i druga pravila
arhitektonskog, odnosno estetskog oblikovanja pojedinih elemenata objekata. ... itd.
Povratak na “Gradski život i vesti”
Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gosta