Šta je novo?

Buvljak .. OTC blok 43

NAŠA PRIČA - Lokalne vlasti podstiču razvoj buvljaka i „šarenih“ pijaca iako često prerastu u simbol crnog tržišta
Milijarde za koje država ne zna

Autor: M. N. Stevanović

Beograd - Iako termin „buvlja pijaca“ označava mesto gde se po niskim cenama prodaje korišćena roba, u srpskoj ekonomskoj terminologiji za taj pojam vezuje se prodaja robe bez porekla, koja potiče ili iz švercerskih kanala ili iz domaće sive proizvodnje. Stručnjaci se slažu u oceni da crno tržište razara ekonomiju svake zemlje, kao i da je kod nas poprimilo dramatične razmere jer je udeo neregistrovanih tokova robe i novca premašio polovinu bruto društvenog proizvoda.


Značajan deo opštinskih budžeta popunjava se od nadoknade za zakup tezgi na zelenim i buvljim pijacama i to je glavni razlog što lokalne vlasti podržavaju taj vid trgovine, a država ne preduzima energične mere u borbi protiv sive ekonomije. Svojevrstan apsurd je i da opštine, gde je taj vid „poslovanja“ razvijeniji, same izdvajaju i opremaju posebne lokacije za prodaju roba iz sive zone. Tako je recimo u Zapadnoj Srbiji jedan predsednik opštine organizovao svečano otvaranje novog buvljaka, sa sve muzikom i prigodnim govorom.

U Srbiji oko 150 lokalnih javnih preduzeća gazduje sa nešto više od 400 pijaca na kojima je više od 50.000 tezgi. Iako u to ulazi i oko 40 „specijalizovanih“ buvljaka, roba široke potrošnje, najčešće tekstil, tehnika, prehrana ili konditorski proizvodi, prodaje se i na velikom broju tezgi na zelenim i mešovitim pijacama, posebno u gradovima gde nema izdvojenih robnih pijaca. Izuzetak je Beograd, gde postoji „Otvoreni tržni centar“ na Novom Beogradu, ali se isti asortiman nudi i na tezgama na svakoj od 33 gradske pijace, gde taj deo često zauzima i dominantinji prostor od onog koji su zaposeli poljoprivrednici. Istina je da se toliki broj tezgi namenjenih prodaji roba široke potrošnje u podacima mnogih pijaca, i u prestonici i u unutrašnjosti, ne vidi, ali je javna tajna da su neke od prodajnih mesta zakupili poljoprivrednici sa dokazom da poseduju zemlju, ali su potom tako dobijene tezge iznajmili preprodavcima (koje za sada niko ne svrstava u grupu koja bi trebalo da podleže fiskalizaciji) ili trgovcima robom široke potrošnje. Ni jedno od tih prodajnih mesta ne ispunjava zakonom propisane tehničke uslove koje svaka prodavnica mora da ispoštuje kako bi od nadležnih inspekcija dobila dozvole za rad, a nedavno najavljena kontrola izdavanja fiskalnih računa (takođe zakonom propisana obaveza za samostalne trgovinske radnje, kako je većina prodavaca i registrovana) izazvala je pravu buru protesta među zakupcima tezgi. Oni pokušavaju da u javnosti plasiraju imidž sloja radnika koji je tokom tranzicije ostao bez posla i kome je to jedini izvor zarade. Brojke, međutim, otkrivaju i drugu stranu medalje.

Ako svaka od oko 30.000 tezgi, koliko se procenjuje da na buvljim i mešovitim pijacama radi sa robom široke potrošnje, napravi dnevni pazar od samo 50 evra, ili mesečni od 1.250 evra (za 25 radnih dana), dolazimo do prometa koji premašuje 37,5 miliona mesečno ili 450 miliona evra godišnje, na koje nije plaćen ni dinar poreza. Brojke vrtoglavo rastu kada se u priču uključi i promet od veleprodaje, a veći buvljaci poput pančevačkog, novosadskog, niškog i novopazarskog pre svega tako funkcionišu. Pod pretpostavkom da svaka od 2.700 tezgi u Pančevu dnevno plasira robu u velikoprodaji za samo 200 evra (poznavaoci tvrde da je tu reč o pazarima koji se mere u hiljadama evra), samo na toj lokaciji promet dostiže pola miliona evra, ili 11 miliona mesečno odnosno 130 miliona evra godišnje. Kada se doda i promet iz maloprodaje, kao i deo koji realizuju prodavci van pijačnog placa, kao i lokali i ostale prateće delatnosti, samo na toj lokaciji godišnje se „obrne“ više od 200 miliona evra na koje nije plaćen porez (ili je to učinjeno na simboličan deo prometa), a u većini slučajeva ni carina za robe koje se dopremaju iz inostranstva. Ako se u priču uključi i promet na ostalim buvljacima i tome doda računica za vrednost maloprodaje, dolazi se do iznosa od oko milijardu evra godišnje, na koje nije plaćen porez. Pri tom, pančevački buvljak važi za jedan od komunalno najopremljenijih, a u javnom preduzeću Zelenilo, koje gazduje tom pijacom, tvrde da svaki zakupac ima urednu dokumentaciju o registraciji radnje i bar po jednog zaposlenog.



Sistem

Buvlje pijace su posebno zanimljive lokalnim vlastima jer pune kasu javnih komunalnih preduzeća, ali izvori Danasa tvrde da mnogo značajniji deo sredstava koji se na buvljacima obrće nije evidentiran i sliva se u privatne džepove kao „provizija“ za dodelu tezge na boljoj lokaciji ili za iznajmljivanje preko reda, kao i od okolnih lokala. Oko pijaca, naročito ako je buvljak organizovan kao posebno mesto, otvara se niz legalnih, polulegalnih, ali i prljavih poslova. Opštine uvećavaju prihod i od naplate parkinga u toj zoni, ali i od izdavanja lokacija za čitav spektar delatnosti koje su zainteresovane za mesto u prometnom delu grada. Tu se stacioniraju menjačnice, kladionice, pekare, kafane i niz drugih pratećih usluga u koje se uključuju, na većim pijacama, i javne kuće. Istovremeno, na tim lokacijama počinje da se formira i paralelno tržište novca jer najveći deo pazara prolazi kroz okolne menjačnice, koje fiskalne račune izdaju samo građanima kad se pojave na šalteru, ali glavni posao su im usluge koje pružaju prodavcima na buvljaku. Najveći deo tog prometa ni opštine više ne kontrolišu, a procenjuje se da godišnje, bez ikakve evidencije, samo iz ukupnog poslovanja u sivoj zoni, u Srbiji cirkuliše paralelni finansijski sistem „težak“ oko deset milijardi evra.

Bjelica: Buvljaci nisu naša budućnost

- Ne možemo da kontrolišemo koliko prometa ne prođe preko fiskalnih kasa niti da li je roba koju prodaju nabavljena legalno, ali u državne fondove mesečno se slije najmanje deset miliona dinara samo po osnovu doprinosa na zarade zaposlenih koji rade na buvljaku. Mesečno prihod JKP Zelenilo od zakupa tezgi iznosi oko 18 miliona dinara, dok se od okolnih radnji i lokala realizuje oko četiri miliona dinara. Sve tezge koje smo izdali u zakup dodeljene su na osnovu licitacije, a nadoknada se uplaćuje na račun, tako da ne postoji mogućnost manipulisanja tim novcem - kaže za Danas Danilo Bjelica, direktor JKP Zelenilo iz Pančeva i dodaje da priča o buvljim pijacama sigurno nije naša budućnost, ali da bi trebalo imati razumevanja za činjenicu da je Pančevo, kao i mnogi drugi, radnički grad u kome je taj vid delatnosti apsorbovao veliki deo tržišnog viška radne snage.

Izvor: Danas
http://www.danas.rs/vesti/ekonomija/milijarde_za_koje_drzava_ne_zna.4.html?news_id=174352
 
„Бувљак” напуштају и купци и продавци
Већ две године промет у Отвореном тржном центру непрестано опада. – Главни разлог је беспарица, а на страни конкуренције су могућност одложеног плаћања и акцијска снижења
tezge.jpg

Суморно празни редови тезги (Фото Д. Јевремовић)
Промет у Отвореном тржном центру (ОТЦ), популарном „бувљаку”, у сталном је паду од 2008. године. Купаца је из дана у дан све мање, а зарада се готово истопила, кажу продавци овог „шопинг мола” под отвореним небом.

Многи од њих страхују да због тога броје последње месеце бављења овим послом, а свако има неколико теорија због чега купаца готово и да нема. Општа беспарица главни је разлог, сагласни су сви.

– До 2008. смо још некако и радили. Али, од тада има све мање муштерија. Ево, за цело преподне сам продао само једну мајицу и зарадио 180 динара. А закуп тезге који је скупљи од 8.000 динара месечно морам да плаћам – пожалио се Влада Илић, који има тезгу већ десет година.

Продавци робу набављају из Мађарске и Турске, додаје он, али великим делом и из оближњег кинеског тржног центра у Блоку 70. Све празнији новчаници нису једини узрок лошег пословања.

– Не можемо више да се носимо са тржним центрима и хипермаркетима који нуде далеко већи избор и могућност одложеног плаћања, у томе не можемо да им конкуришемо – објаснио је Илић.

Шетња по „бувљаку” то и потврђује. Препознатљива врева нестаје свега двадесетак метара од улаза, а затим се празне тезге пружају све до ограде.

Зашто је купаца све мање открива и преглед цена. Некада су пред почетак школске године сви хрлили на „бувљак” по свеске, оловке, фломастере и ранчеве, а сада се све то за мање пара може наћи на акцијским снижењима у супермаркетима. Квалитетнија мајица на тезгама у ОТЦ-у стаје 1.000 динара, а у појединим радњама познатих марки на снижењима их је могуће купити за 699 динара, 799, 899...

Велики проблем онима који уредно плаћају закуп тезги прави и нелојална конкуренција.
– Унутар „бувљака” готово и да нема „дивљака”, али их има испред, робу нуде са дрвених сточића на тротоарима. И они нису једини. Улични продавци на Зеленом венцу такође нам „поједу” део зараде. А нама није закуп тезге једини трошак – кажу продавци, незадовољни због тога што морају да плаћају и порезе, доприносе, али и књиговође.

Нису са „бувљака” ишчезли само купци, већ је и продаваца све мање. Они са дугогодишњим стажом кажу да нови трговци дођу, раде неколико месеци и када виде да се не исплати, покупе се и оду.

– У ОТЦ-у у овом тренутку има 650 закупаца тезги, а новом организацијом биће им омогућено 786 места и очекујемо да све тезге буду издате. Месечни закуп у првом рејону износи 12.500 динара, у другом 10.239, у трећем 7.181 динар, а у четвртом 3.531– објаснили су у управи „Градских пијаца”, у чијем саставу послује и „бувљак”.

Осим лошег пословања, уље на ватру додатно доливају и приче о пресељењу ОТЦ-а и уклањање дела „бувљака”, које је већ почело.

–Због изградње приступне саобраћајнице за будући мост преко Саве, по налогу Градске управе, реорганизује се пијачни плато, а са закупцима смо постигли договор о њиховом привременом премештању на преостала слободна места у ОТЦ-у. Према договору, закупци ће своје место, осим на „бувљаку”, привремено моћи да потраже и на некој другој пијаци ако им то буде одговарало – рекли су у „Градским пијацама”.

С. Деспотовић

----------------------------------------------------

Од туњевине до мобилних телефона

Премда има све више празних тезги, понуда на „бувљаку” и даље је шаролика. Већина тезги у сезонском је „руху”. Шортсеви, мајице, купаћи костими и папуче су на сваком кораку, а цене варирају. Папуче је могуће купити за 300, али и за 1.000 динара. Најјефтиније летње мајице стају мање од 200 динара, а цена скупљих пење се и до 1.500 динара. На појединим тезгама има и конзерви туњевине, које коштају 70 динара, колико и у супермаркетима, док на неколико места муштеријама нуде и мобилне телефоне, а према речима продаваца, дају и гаранцију.
[објављено: 03/07/2010]
Izvor: Politika
Link: http://www.politika.rs/rubrike/Beograd/Buvljak-napushtaju-i-kupci-i-prodavci.sr.html

Dakle, nema potrebe da kukaju sto ce ih "iseljavati" zbog UMP-a...
 
Pa nakon izgradnje kompletnog UMPa postavlja se pitanje smisla i odrzivosti OTCa na tom mestu, jer, to ce se svesti na obicnu omalenu pijacicu u koju ce vrlo malo ljudi svracati i na kraju mislim da ce bitno uticati na samu vizuru celog bloka 43 negativno naravno. Bilo je reci o preseljenju negde u blizini lakat krivine na novosadskom putu, jel neko skoro cuo neke vesti u vezi toga
 
Znajuci grad trebamo biti srecni sto ce zavrsiti UMP i poceti autobusku stanicu.Buvljak ce naprotiv imati i vise musterija jer ce biti odmah pored UMP-a i prilaza mostu pa ce biti atraktivniji onima sa desne obale Save.
 
ne verujem da ce pocinjati sa gradnjom centalne Gradske Autobuske Stanice dok se ne rasproda Belvil, jer bi im to josh vishe poljuljalo prichu o elitnom naselju, a nisu prodali barem 30% stanova.
 
NebojsaG":195w6503 je napisao(la):
Pa nakon izgradnje kompletnog UMPa postavlja se pitanje smisla i odrzivosti OTCa na tom mestu, jer, to ce se svesti na obicnu omalenu pijacicu u koju ce vrlo malo ljudi svracati i na kraju mislim da ce bitno uticati na samu vizuru celog bloka 43 negativno naravno. Bilo je reci o preseljenju negde u blizini lakat krivine na novosadskom putu, jel neko skoro cuo neke vesti u vezi toga

Nije samo u pitanju Buvljak - tzv. "UMP" je projektovan da se uklapa u postojeće objekte:
Buvljak, Jugopetrolovo skladište, Hipodrom...koji će se iseliti pošto će im rad postati nemoguć kada krene saobraćaj. Toliko o planiranju.
 
Hipodrom ostaje tu gdje je sad jer je legat kralja aleksandra karadjordjevica upropastitelja.Inace ja bi buvljaku napravio montaznu halu na dva nivoa izdjelio na boksove.Na kvantasu gdej planiraju gradsku trznicu :kafa:
 
relja":1ajf2fvo je napisao(la):
Nije samo u pitanju Buvljak - tzv. "UMP" je projektovan da se uklapa u postojeće objekte:
Buvljak, Jugopetrolovo skladište, Hipodrom...koji će se iseliti pošto će im rad postati nemoguć kada krene saobraćaj. Toliko o planiranju.

Ako se to dogodi, to će biti najveći mogući doprinos UMP-a gradu Beogradu.

Nijednom od pomenutih objekata nije mesto tu, pogotovo ne NIS-u.
 
direktor":330drhne je napisao(la):
Hipodrom ostaje tu gdje je sad jer je legat kralja aleksandra karadjordjevica upropastitelja.Inace ja bi buvljaku napravio montaznu halu na dva nivoa izdjelio na boksove.Na kvantasu gdej planiraju gradsku trznicu :kafa:

Nemo' zivota ti, to tamo odmah pored groblja bre :lol:
 
Pitam se koliko je moguce OTC sa bloka 43
preseliti u Batajnicu na prostor koj je zatrpan i ozelenjen bivše gradske deponije

ona sada izgleda kao jedno ozelenjeno blago zemljano uzvišenje
nit služi ičemu, nit valja ičemu a ovako bi sigurno postalo opet korisna površina

Možda može da se presvuce betonom pa eto buvaljaka - OTCa
a mesta kolko god da se poželi
saobracajni pristup i kolima i autobusom i vozom a uskoro i novi most :)
 
Ja znam da ja ne bih sigurno vise isla tamo, malo je daleko... A i druga zona je, skupa karta :lol:
 
Koliko je daleko od stanice bg voza Batajnica ta deponija?Ne verujem da bi bila prevelika frka,samo da je blizu voza.Bas puno ljudi ide Bg Vozom na buvljak,i to uglavnom pancevci.
 
Ovako ce odmah svi da razumeju
Iskoristio sam vrlo jasne forumske sličice sa teme obilaznice ( nadam se da se nece niko ljutiti)
i locirao najpribližnije
crvenom tačkom (krugom) zatvorenu staru gradsku deponiju
kojoj fali samo betonska ploča da bude još veci OTC
(plava tačka je mesto gde se trenutno pravi Batajnička petlja)





Uploaded with ImageShack.us
 
tesko da je to dobra ideja, posto od deponije do zeleznicke ima preko 3km. Mnogim ljudima je i Kvantash predaleko, a kamoli ovo
 
boca-ica":2pckw51m je napisao(la):
Pitam se koliko je moguce OTC sa bloka 43
preseliti u Batajnicu na prostor koj je zatrpan i ozelenjen bivše gradske deponije

ona sada izgleda kao jedno ozelenjeno blago zemljano uzvišenje
nit služi ičemu, nit valja ičemu a ovako bi sigurno postalo opet korisna površina

Možda može da se presvuce betonom pa eto buvaljaka - OTCa
a mesta kolko god da se poželi
saobracajni pristup i kolima i autobusom i vozom a uskoro i novi most :)
Mislis da bi ovi pristali da ih sele cak u Batajnicu, hmm, bilo bi tu frke bez obzira i na beovoz
 
Pa poenta je upravo u planiranom saobracajnom čvorištu koje se tu pravi
raskrsnica gde se susrece, rečni, avio , železnički i drumski saobracaj
takva raskrsnica treba da bude naj povoljnije mesto za sve
i industriska zona i kvantaš i buvljak i . . . .

Sobzirom da se na zatrpanoj deponoiji ne mogu kopati temelji
idelana bi bila šuma-park, ili betonska ploča
da su hteli, vec godinu ipo je akcija pošumljavanja pa je ne pošumiše niti im je u planu :(
Preostaje betonska ploča na kojoj može i kvantaš i OTC ,

Poziv je otvoren da se neko seti i pametnijeg drugog predloga
šta sa zatvorenom gradskom deponijom i mestom za novi OTC :)
 
Ok, bilo je reci i o mestu u blizini lakat krivine, ali sobzirom da se tu jos malo otvara veliko gradiliste za most Zemun-Borca sigurno su odustali od te lokacije. Da ga treba izmestiti iz bloka 43, to je sigurno, jos je pre nekoliko godina opstina Novi Beograd podnela zahtev gradskim pijacama za uklanjanje zbog buduce autobuske stanice. Nasla bi se nova lokacija odavno nego se izgleda nema za stanicu.
 
Хвала Барбари и Бели0!. Добили су гомилу плусева од мене, иако су, вероватно, одавно напустили овај форум видевши са каквим људима имају посла.

Право да будеш мали предузетник који ће на отвореном продавати робу је основно људско право. Уништавањем привредне шансе са минималним улагањима и бирократијом може само водити општем повећању цена због смањења конкуренције, порасту криминала и убистава, или депресије, психичких поремећаја и самоубистава, или броја социјалних случајева и социјалних трошкова. Тек последњих пар година је нешто урађено по питању легализације продаје на отвореном, али и даље недовољно. И ја сам у свом сезонском послу са расадом поврћа окусио тај леба, и верујте, 2010 то ми је био једини посао на којем сам нешто озбиљније зарадио, а 2011 један од два таква посла.

Многа места где се и данас илегално продаје су, у ствари, чворне тачке кретања људи, спонтана и природна места за трговину. И уместо да се, на пример, паркинг на углу Капетана Завишића и Војводе Степе на Вождовцу претвори у минијатурну пијацу са 20-25 монтажних тезги, спонтани обострано користан однос продаваца и купаца угрожавају градска власт и комунална полиција.

Опадање ОТЦ на Новом Београду 2001-2009 је последица уништвања Беовоза од стране градских власти, а данас са макар и оваквим не баш оптималним преуређењем градских железница, ОТЦ има прави значај. Нарочито сада, са Мостом на Ади он добија свој прави значај центра малих предузетника.

Дај боже да још један такав направе у Раковици или Кнежевцу, наравно, у непосредној близини трамваја и Беовоза.
 
Tako je! OTC u Rakovicu! Imamo sve sto je potrebno: tramvaj, zeleznicu, tranzitne puteve, po meni bilo bi idealno postaviti ga ispod samog nadvoznjaka, gde je do pre 30-ak godina i bila pijaca, kasnije izmestena na krajnje nepristupacnu lokaciju u Vareskoj.
 
SELE BUVLJAK SA NOVOG BEOGRADA Umesto tezgi, niču zgrade?
Blic | 22. 09. 2016 - 13:35h
Novobeogradski buvljak biće iseljen u julu naredne godine, cela operacija koštaće skoro milion evra, a nova lokacija za tu popularnu pijacu još uvek nije određena.

fuSktkqTURBXy8zMTVmNGY4MWMyZWE3Y2I0ZDg1Y2M2YmY5NzkxZTY2YS5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA


Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda najavila je preseljenje Otvorenog tržnog centra, popularnog buvljaka u Bloku 42.

- Radi oslobađanja lokacije u Bloku 42 planirano je preseljenje OTC. U saradnji sa JKP „Gradske pijace“ još uvek nije utvrđena konačna lokacija za preseljenje - stoji u objavljenom planu Direkcije.

Iako se glasine o selidbi šire već poslednjih deceniju i po, ta vest svakako će uneti nemir među skoro 800 ljudi koji svakodnevno zarađuje za život na novobeogradskom buvljaku. Međutim, u velikom problemu će biti i „Gradske pijace“, koje nikada nisu krile da im je to glavni posao, najsigurniji izvor zarade, a pitanje je da li će na novoj lokaciji imati toliko zakupaca koji će redovno izmirivati svoje obaveze.

- Ako zatvorimo buvljak, možemo slobodno da stavimo i katanac na „Gradske pijace“. Veliki broj ljudi tu plaća i zakup i porez - rekao je svojevremeno jedan čelnik tog gradskog preduzeća.

Po planu, početak preseljenja trebalo bi da počne u julu naredne godine i da se završi do kraja 2017. Cela akcija koštala bi oko 134 miliona dinara. Na atraktivnoj novobeogradskoj lokaciji, gde se sada nalazi buvljak, planirani su stambeni i poslovni objekti. I sve to u neposrednoj blizini nove i moderne železničke i autobuske stanice.

OTVOREN JOŠ 1994. GODINE

Otvoreni tržni centar u Bloku 42 sa radom je počeo 1994. godine i dugo se na njemu oblačilo pola Beograda, dok nisu sagrađeni moderni šoping molovi. Ipak, i danas ima svoje verne i redovne mušterije, naročito vikendom, kada su i prilične gužve.

ZEMUN, RAKOVICA, LEŠTANE...

Nova lokacija za beogradski buvljak još nije određena, ali godinama su se kao potencijalne destinacije za pijacu na otvorenom spominjali Zemun, Rakovica i Leštane.

Izvor: Blic
 
Vala ako na Novom Beogradu nema dovoljno zelenih povrsina onda ne znam u kom gradu zivimo.
A za pocetak da naucimo da odrzavamo ove parkove sto imamo pa onda da razmisljamo o izgradnji novih.
 
Čim su rekli da će da iseljavaju na godinu, znači za jedno tri će možda da bude...
A drugo, ne dopada mi se varijanta da se iseli. Ono što je neko spominjao alternativu da se pretvori u zatvoreni centar je bilo daleko bolje, jer (da se ne lažemo) većina sveta će tamo, a ne u šoping mol (mada, što me je iznenadilo, nekada bi za robu sličnog/istog kvaliteta više keša moralo da se izdvoji na buvljaku).
 
Mozda bude i zatvoreni objekat mogu da nadju i neku napustenu zgradu da ih ubace tamo
 
Vrh