Šta je novo?

Ekonomija Beograda

forest, ti ode u drugu krajnost.
Kao prvo, nisi svi slučajevi takvi da je neko u svom rodnom gradu imao zemlju, stan i sl.
Drugo, postoji sijaset zanimanja kojima čovek želi da se bavi, a koje u manjem mestu ne može.
Treće, nećeš verovati, ali ima ovde i rođenih Beograđana, gde oni da idu? ;)
 
Nemaju svi stanove ili zemlju ali vecina ima. Kod mene u zgradi su se 3 porodice odselile u Beograd, stanovi ostali prazni i zakljucani.
Znam da postoje mnoga zanimanja za koja u provinciji nema posla. Ali to je relativno mali procenat ljudi. Npr ovde nema posla za IT sektor, pa daj boze da je iz Prokuplja u zadnjih 10 godina u vrh glave 50 ljudi zavrsilo FON, ETF ili neki drugi faks sa kojim radie u IT sektoru.

Gde Beogradjani da odu... pa to jeste pitanje ali ja sam se ovde bavio ljudim iz provincije koji po svaku cenu i ako ovde imaju neki sredjen zivot posto poto odlaze u Beograd.

Npr drugarica iz srednje koja je mogla da bira da li ce biti uciteljica u Beogradu ili u Prokuplju. Ista plata joj je i ovde i u BG. Izmedju posla u Prokuplju i zivota u svom stanu na 5 minuta od skole u koju je trebalo da se zaposli onda je izabrala Beograd, stanuje u Mirijevu, a radi u nekoj skoli u Altini!!! Pa koja je tu logika? I sta bas je faca, zivi u BeograD. Da mogu tata i mama da se pohvale kada im dodju gosti kao im je cerka uspela u zivotu. A zivi tako sto tata i mama salju jednu penziju njoj i naravno torbe sa tursijom, ajvarom itd... Mogu da zamislim sta joj ostane od njene plate kada plati stan i troskove. O svakodnevnom putovanju od preko sat ipo do posla u jednom pravcu suludo je da trosim reci. Ali za okolinu ona je uspela u zivotu!
 
Ne, to samo govori u kakvom je stanju Magarevo.
 
ftj":3od3kopo je napisao(la):
Ne, to samo govori u kakvom je stanju Magarevo.

Him, ima istine u tome, ali da joj nije Magareva ona ne bi mogla da opstane u Beogradu... ali ne znam taj provincijski mentalitet je cudo. Logika je da je bolje da budes cistac ulica u Beogradu nego da imas neki pristojan posao ovde jer svaki odlazak odavde se percipira kao uspeh.

Kada sam se ja vratio u Prokuplje ljudi su me gledali za zaprepascenjem... kao najvecu budalu. Odluka je samo bila krajnje racionalna. Gore nisam mogao da nadjem posao u struci, ovde sam nasao. Gore sam platu davao stanodavcu, ovde plata ide samo meni. Dok sam bio gore i dalje sam zavisio od roditelja i para koje mi oni salju i odvajaju od svojih skromnih primanja. Ovde drugacija situacija. Ja njima pomognem kada nemaju.
I ostaje mi da se ovde trudim da svoj grad ucinim boljim i lepsim. Pa jel ima sta lepse? Meni je stvarno lepse da tri sata dnevno uradim nesto pametno i korisno, da citam knjigu ili da vozim bajs, da odem na basket, da odem sa drugarima na pivo... nego da ih provedem u autobusu GSP-a kao ova moja drugarica (i da cekam torbu sa serpicama i teglama na autobuskoj).
 
Ko kaže da ovde nema vise pameti, eto živog primera
+1 :)
 
@forest

Očigledno je ona i pored svih tih stvari opet poželela da ostane u Beogradu i sigurno da ima svoje razloge u koje ne spada samo to da okolina misli da je ona uspela. Isto tako većina gastarbajtera priča kako je na zapadu teško i kako nigde nije kao kući ali nikad nikom nije palo na pamet da se vrati. Svako ima svoje razloge i ne mogu se tek tako donositi zaključci šta je za koga bolje.
 
Hvala ti FOREST na pravom objasnjenju situacije iz licnog primera. Sve sto si rekao podrzava ono sto sam pisao do sada... Nego ja nisam hteo da pisem u ime ljudi koji ne zive u Beogradu da ne ispadne da lupam... Sve primere zaludjenosti Beogradom sam vidjao, ali drago mi je da si ih ti izneo.

"Zameram mu sto je uopste dosao da radi u Beograd za 25.000 umesto da je ostao na svojoj njivi gde moze da zaradi mnogo vise od tih 25.000 dinara. I da zivi u svom stanu da ne placa kiriju."

Ja sam pitao za mucene Beogradjane koji nisu dosli ni sa jedne strane... One mucenike koji zive u stanu roditelja i primaju 25 000 platu. Nemaju nikakvu zemlju jer je zemlja recimo ostala delu familije koji je davno ostao na selu.

U potpunosti se slazem da svako ko ima zemlju ima i veliku privilegiju da jede svoju hranu za dz. Da ne pricamo o prodaji.

Kad ljudi pricaju o Beogradu, niko ne prica o 3 sata prevoza dnevno, o cenama, o zagadjenju, o stresu, o zivotu sa roditeljima, o 10 000 din za infostan za obican stan...

Ne, ovde cvetaju ruze i ovde svi zive o tudjem racunu!

Ja bih iskreno voleo da mogu da se preselim iz Beograda na neku zemlju. Ali to je podvig za osobu koja nema svoj stan, nikakvo znanje iz poljoprivrede i radno mesto koje ima samo u velikom gradu. Sigurno je samo da cu zemlju kupiti kad tad i da cu gledati da se na njoj i skrasim.
 
Хајде да баталимо ове приче. Београд је одувек имао неконтролисани прилив становништва из провинције без обзира на факторе.

Тако су пре рата и настале Чубура и Булбудер нпр. тако је после рата концепт Новог Београда нарушен изградњом блокова 45 и 70. Тако су осамдесетих настала Калуђерица и тако су од деведесетих настале разне Алтине.

Тако ће бити и у будућности.

Овде је суштина приче питање да ли Београд живи на грбачи остатка републике или не. Пустимо сада Београђане и "Београђане". Та расправа је небитна.

Чини ми се да је једино Никола32 изнео заиста конкретне податке који доказују да Београд живи на грбачи Републике и нико није то побио контраподацима већ је на то реаговано пљувањем по људима из унутрашњости.
 
Ti mozes samo da batalis price o tome kako Beogradjani zive od tudjih para i da se obratis ljudima koji stvarno zive na tudj racun, a tema je pocela pljuvanjem po Beogradjnima sto ti uporno iskrivljujes...
 
Ako na mapi grada počne neka ekonmska tačka značajno da raste, onda je upravo ova jako bitna tema
kako bi podatak mogli da iskoristimo u dr. temama kao sto je
saobracaj-javni prevoz, zelenilo-parkovi , niska i visoka gradnja i tako dalje. . .
Pracenje daje mogucnost blagovremeno sagledavanje sa više aspekata i pronalazenja naj optimalinijih opcija koje mogu biti predlozene nadleznima, kako bi ta tačka bila sto ,,potkovanija ,,
Pozitivnih ekonomskih pomaka ima , doduse malih al to nije razlog da se ne isprate . . .

Neke pozitivne primere sam vec izneo , evo još
Uskoro na Batajničkom putu pored mnogo novo otvorenih firmi treba da se završi izgradnja privatne fabrike lekova
zar ne bi trebalo onda linije gradskog j. prevoza pojačati na tom pravcu ? kako bi bar neki od ovo malo zaposlenih u Beogradu, lakse dolazilo na posao (mada je uredno smanjen broj autobusa) ili neko drugo zapapažanje koje bi podržalo razvitak
Takvih rastućih tačaka ima još na mapi ekonomije Bgda
 
Feanror,

Stvarno si fenomen i pravi profesionalac u primeni principa: "Napad je najbolja odbrana"

Sve vreme ove diskusije nisi zapravo nikakav dokaz ili bilo kakav validan podatak pružio sem sopstvenih frustracija. Ostavi ti mene na miru i probaj da pobiješ podatke koje je izneo Nikola32.

Pa ne možeš, zato si se i zakačio za mene i preusmeravaš celu diskusiju na lične napade.
 
Ne, isfrustirani. Ti si prvi krenuo sa napadima da Beogradjani zive o tudjem trosku. Samo sto na ovoj i slicnim temema se zaletis sa nekim ostrim stavom i onda ne znas gde ces... Kao na temi o Djokovicima...

Nikolu nemam sta da obaram jer je normalno postavio podatke, verujem da su istiniti i covek realno pise. Ali ti podaci ne govore da Beogradjani zive o tudjem trosku vec da javni sektor, zbog komunjara i danasnjih politicara naguran u Beograd, zivi o tudjem trosku... To moze i moja baba da ti objasni i protiv toga sam kao i svaki normalan covek...

Beogradjani zive od minimalca kod roditelja u stanu ili uopste nemaju posao... Bar se ja krecem medju takvim Beogradjanima... Nemam ja privilegije da se druzim sa onima "koji zive o tudjem trosku"...

A ono sto Nikola nije postavio od podataka, ali ih shvata, jesu direktni i indirektni troskovi zivota u Beogradu koji znatno menjaju ukupnu sliku...
 
stf":vtfl0zwr je napisao(la):
Хајде да баталимо ове приче. Београд је одувек имао неконтролисани прилив становништва из провинције без обзира на факторе.

Тако су пре рата и настале Чубура и Булбудер нпр. тако је после рата концепт Новог Београда нарушен изградњом блокова 45 и 70. Тако су осамдесетих настала Калуђерица и тако су од деведесетих настале разне Алтине.

Тако ће бити и у будућности.

Овде је суштина приче питање да ли Београд живи на грбачи остатка републике или не. Пустимо сада Београђане и "Београђане". Та расправа је небитна.

Чини ми се да је једино Никола32 изнео заиста конкретне податке који доказују да Београд живи на грбачи Републике и нико није то побио контраподацима већ је на то реаговано пљувањем по људима из унутрашњости.

Nije tacno, i upravo takvi stavovi ili neka nabedjena misljenja i cine Beogradjane sa ili bez znakova navoda, omrazenim, kod pojedinaca , a da za to nema realne osnove (politicari su zajednicki, ne pripadaju samo Beogradjanima, a oni iz unutrasnjosti su kao fantasticni, i ovi Beogradski ih unistise...).
Ja ne pjlujem provinciju, "pljujem" stavove , a sada da li su oni iz unutrasnjosto ili iz Bgd svejedno, eto tvoj stav upravo, a ti nisi iz neke provincije, barem mislim da nisi.
 
@forest Tvoja prica o prednostima za biznis u unutrasnjosti meni izgleda moderno i napredno, samo to ljudi jos ne vide i zele da pobegnu od zemlje, jer je to oduvek bio tezak posao. Mene privlaci (i citam cesto o naprednim tehnologijama u poljoprivredi) cela prica sa poljoprivredom ali sa modernim tehnologijama. 30 godina sam u IT, pa mislim da bi znanje iz IT u nekim trenucima pomoglo da brze, jeftinije resim neke probleme.
Sestra mi upravo doktorira na zastiti bilja, a gradsko je dete, kao i ja, i roditelju su rodjeni u bgd.
Eto ima nekoga i iz Bgd koga to interesuje, cak znam nekoliko njih koji su poceli da se bave time i uopste se ne zale, od malog plastenika, do posla od koga zive vrlo dobro.
Vecina mojih prijatelja je ipak napustila zemlju, i danas su na svim kontinentima, i svi do jednog nekako bolje zive nego ovde. neki primetno bolje, barem finansijski.
Zivot je prica koju svako treba da vodi onako kako mu odgovara i prija, ali da tom pricom ne ugrozava druge, nekako je to moje shvatanje svega.
Neko voli (i zrtvuje se) da zaradi vise, ipriusti sebi nesto sto mozda nemozes radeci u Bgd ili Prokuplju. Isto vazi i za relaciju Prokuplje , Bgd.
Nema razloga da se ljudi koji zrtvuje neke predosti Prokuplja ismevaju zato sto naizgled zive losije u Bgd.
Oni koji zbilja zive losije (pusti price) ce se vratiti, ili otici negde, a ocigledno postoji nesto zarad cega se oni zrtvuju.
Tuga je sto se oni najcesce zrtvuju zbog TC , bioskopa, 3 gradska trga i 10 splavova.
Ali to je nasa realnost, i nemoze se preko noci promeniti.
Ali ukoliko ih to na neki nacin cini srecnim , meni je to skroz ok, dok god ne ugrozavaju mene ili ostale ponasanjem koje nije primereno zivotu u gradu.
 
Тешко је убедити особе које нису осетиле живот ван Београда у то колико Београд несразмерно гута заједничког новца.

Крајње сте забавни вас двојица, али немам више намеру да се борим против ветрењача. Ако вам је тако лакше, верујте у шта хоћете.
 
Bulevarac":1zgc0j84 je napisao(la):
Mene privlaci (i citam cesto o naprednim tehnologijama u poljoprivredi)
cela prica sa poljoprivredom ali sa modernim tehnologijama. 30 godina sam u IT, pa mislim da bi znanje iz IT u nekim trenucima pomoglo da brze, jeftinije resim neke probleme...

Lep primer sa linka upravo spoja IT i ostale visoke tehnologije
a sa savremenog gledišta najrealnijeg BGpovrtarstva koje itekako utiče na ekonomiju Beograda

http://www.staklenik.rs/Izgradnja_staklenika.html

Kad se proćešlja ponudjene kartice evo ima i nadležnosti IT sektora :)
centalni kompjuter kojim se sve kontroliše;
automatsku kontrolu klime;
kontrolu ventilacije;
sisteme veštačkog osvetljenja lampama;
napajanje strujom (niskog i visokog napona);
sisteme automatskog otvaranja vrata;
alarmne sisteme;
sisteme protiv provale;
Path registration sistem(sistem registrovanja aktivnosti radnika i stanja biljaka)


PS organska proizvodnja ipak pripada unutrašnjosti
 
Огроман новац се врти у ноћним клубовима, углавном је све у сивој зони, наплатити порез, пријавити раднике. А у овај сегмент јер лако завести ред, ноћни клубови имају потребу да се хвале прометом, просто упоредити оне слике из препуних клубов и то упоредити да пријављеним прометом ако се не слаже зна се шта је чинити.
 
Kaze nema para za metro pogledajte koliko imamo nepovucenih para zbog nesposobnjakovica na vlasti

"Ne koristite kredite, otkažite ih"
IZVOR: TANJUG
Beograd -- Srbija bi trebalo da otkaže veći deo kredita od ukupno 3,5 milijardi evra koji su joj odobreni a nisu iskorišćeni, smatra direktor EBRD u Beogradu Mateo Patrone


Foto: Tanjug
Foto: Tanjug
"Razgovaramo sa vlastima u Srbiji, kako bi se, gde god da je to moguće, otkazali krediti koji se ne koriste, ili kako bi se taj kredit prebacio na druge, hitnije projekte", rekao je Patrone i podsetio da je problem i to što je država ovako u obavezi da plaća određenu naknadu za novac koji joj je odobren, a nije iskorišćen.

On je precizirao da je, od ukupno 3,5 milijarde evra koliko su međunarodne finansijske institucije odobrile Srbiji za različite projekte, samo krediti Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iznose više od 800 miliona evra. Da bi ti krediti bili otkazani ili preusmereni, objašnjava Patrone, prvi korak je da Vlada Srbije to traži od kreditora.

Deo problema vezano za neiskorišćene, a odobrene zajmove Srbiji, Patrone vidi u lošem planiranju projekata, a deo u tome što je tenderska procedura komplikovana ili što se prioriteti vremenom menjaju. Mada je, prema njegovim rečima, infrastruktura, za koju je i odobren najveći deo od 3,5 milijardi evra, svakako prioritetno pitanje, jer bi razvoj infrastrukture podigao konkurentnost zemlje.

"Vlada Srbije bi morala da traži otkazivanje ili prenamenu kredita, a mi bismo rado izašli u susret. To bi onda oslobodilo fiskalni prostor za državu, ili bi mogla taj novac da koristi u druge svrhe", rekao je Patrone.

Za razliku od države kojoj su krediti dostupni, privreda Srbije ima problema da obezbedi finansiranje, smatra Patrone. Paradoksalno je, kazao je on, da je bankarski sektor veoma likvidan, ali da preduzeća imaju otežan pristup kreditima.

"Mikro firme imaju najviše problema da obezbede različite izvore finansiranja, a one imaju i najteži pristup kreditima", rekao je Patrone i napomenuo da je lizing, recimo, veoma dobar način da se finansiraju kompanije, ali nije toliko zastupljen u Srbiji koliko bi mogao da bude.

Generalno, nizak stepen raspoloživog finansiranja utiče i na to da firme ne ulažu u imovinu, dok banke navode da je glavni razlog to što teško odobravaju kredite preduzećima, zato što su slabo kapitalizovana, kazao je direktor kancelarije EBRD u Beogradu. Najveći problem u takvoj situaciji su, međutim, firme koje uopšte više ne vraćaju kredite, i što je udeo nenaplativih zajmova u Srbiji, takozvanih NPL-ova, jako visok - oko 23 odsto od ukupnog broja odobrenih kredita.

"Neophodno je i da se kompanije koje su se zadužile a sada ne otplaćuju kredit, restrukturiraju. Samo tako će i banke imati tržište kada se oslobode loših kredita", rekao je Patrone i ocenio da bi trebalo realno sagledati i poziciju banaka i poziciju preduzeća.

Komentarišući to što privatni investicioni fondovi mahom nude malo novca za otkup NPL-a, i zato banke nisu voljne da ih prodaju, Patrone je kazao da odgovor na pitanje koji je iznos adekvatan za portfolio loših kredita zavisi od konkretnog slučaja.

On je podsetio da se Vlada Srbije, vezano za ovaj problem, takođe konsultuje i sa Svetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, a da je EBRD prošle godine, u tom smislu, sarađivala sa nadležnim Ministarstvom privrede i Privrednom komorom Srbije. "Ideja je bila da se angažuje i privatni sektor koji bi otkupio loše kredite, ali da se na to nikako ne troši novac iz budžeta", rekao je on.

"Neke kompanije koje ne otplaćuju kredit je moguće restrukturirati, a neke nije, i zato onda nije ista ni situacija sa NPL-ovima", objasnio je on.

EBRD će, zajedno sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama, dodaje on, pokušati da pokrene dijalog o tome da se stvore uslovi za to da se firme ne drže dugo u predstečajnoj fazi, jer to nije interes ni banaka, ni kompanije, niti samog ekonomskog sistema države, ali u krajnjoj liniji, ne ide u prilog ni zaposlenima u toj firmi.

http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=987512
 
Како покренути тешку индустрију у Србији

уторак, 14. јул 2015, 23:00 -> 23:55

Свака влада у Србији се у последњих 25 година бори са чињеницом да Србија нема тешку индустрију, а да је Србији индустрија тешка. Рецепт да привреда бар делимично оздрави тражи Привредна комора Београда уз помоћ академске и стручне јавности – најпре за главни град, а онда и за целу земљу.

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story ... D0%B8.html
 
„Belgrade Investment Days" treba da privuče investitore »
15. Jul. 2015 | 13:48, Izvor : Studio B, Komentari: 0 komentari

Na „Investicionim danima" treba da se predstave različiti projekti koji su vezani za javni i privatni sektor

http://www.studiob.rs/info/vest.php?id=123023
 
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=5Y-Gy18I0jA[/youtube]

Гре'ота што пропаде ИМР..
Тара уз оваква побољшања, (као на пример вешања) би била фин теренац..

Industrija motora Rakovica nekadašnji gigant koji je zapošljavao i pet hiljada radnika sa stepnjom čeka 31. maj.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php ... _id=995430
 
Nikodijević: Beograd dobija "Slobodnu zonu"
Tanjug | 27. 07. 2015. - 16:53h | Foto: M. Metlaš | Komentara: 0

Beogradski parlament raspravljaće u četvrtak, 30. jula, o osnivanju “Slobodne zone Beograda”, koja će pružiti brojne pogodnosti za investitore, a jedna od tema će biti i podizanje biste Slobodanu Jovanoviću, najavio je predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević.

http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/578539 ... bodnu-zonu
 
Vrh