Šta je novo?

Parkovi

E pa drago mi je, ako je tako.
Ambasador, ovo sto ja pisem na forumu nije nista licno ni protiv koga. Ja sam samo jedno dzangrizalo i gundjalo :D :grand:
 
Dragi Vocar,

Drago mi je tvom iscrpnom odgovoru, nadam se da ti nece smetati da pokrenemo debatu.

Ne obracaj paznju na sintaksu "fitocenoza hrastova", jer se inace na nasim fakultetima ljudi uce da sa svakim drugim covekom na ulici pricaju kao sa svojim kolegom, a ako ne razume sta mu govoris, neka se obrazuje. Plus, naveo si im i podatke kao sto su latinski naziv i osobine biljne vrste, te su pomislili da znas o cemu pricaju. Naime, to znaci da Beograd potpada po svojim geografsko-klimatsko-reljefno-zemljisnim osobinama u podrucje gde od prirode uspeva "biljna zajednica hrastova", dakle sume u kojima je hrast dominantan.
Znam o cemu pricaju, ali takodje koliko se ja secam jednog jedinog predavanja u biosferi Jugoistocne Evrope, Beograd, i cela Srbija osim Vojvodine, pripadaju Submediteranskom pojasu, ne Centralno-evropskom. Rekao sam "kvazi-naucni" termin zbog specificno modernistickog pristupa te fraze, koji smatram zastarelim, ali o tome ne samo da moze da se otvori nova tema, nego ne bi trebalo...potrajace previse. :D

Najotpornija medju palmama opet, je Mediteranska lepezasta palma (niska žumara, grmasta žumara, lat. Chamaerops humilis ) koja izdrzava do -13.
Uz svo postovanje, iz ovoga vidim da nisi mnogo upoznat sa palmama. Trachycarpus fortunei koji navodis je mnogo otporniji (potvrdjeno do -27.4, u rasadniku Kirila Doneva u Plovdivu). Novije-otkrivene vrste (Trachycarpus takil) su jos i otpornije, ali nema konkretnih podataka o tome. U sv. slucaju, to sigurno nije najotpornija palma. Rhapidophyllum hystrix npr izdrzava do -30C bez ostecenja, a da ne spominjem Sabal minor, Nanorrhops ritchiana ili Serenoa repens.

Ovo "izdrzava" treba shvatiti kao krajnji ekstrem, jer npr. na njoj teska, neizleciva ostecenja mogu nastati vec na -2,-3 stepena.
Ovo apsolutno nije tacno, u Rijeci je bilo -2 pre neki dan, pa opet nisam video neka ostecenja na njihovim Phoenix canaraensisima...

Palme ne treba asocirati sa morskom klimom, s obzirom da njihovo prirodno staniste je u mnogo slucajeva veoma daleko od mora, u Himalajima ili Avganistanu. Mada, one i lako preskacu velike planinske vence. Postavljao sam ovde clanak o prirodnom sirenju Trachycarpus fortunei preko Alpa u Svajcarsku zbog klimatskih promena. Zar zelis da kazes da je klima u Beogradu ostrija od Alpske?

Sad dolazimo i do klime u Beogradu. Temperaturne statistike od zadnjih 15 godina nas stavljaju jasno u klimu USA zone 7b/8a. Takodje, koliko sam ja video nova Köpennova klimatska klasifikacija za zadnjih 20 godina nas stavlja u zone Cfa, tj. vlaznih suptropskih klima, kojima su sva godisnja doba slicnih padavina, a prosek najvisih temperatura u najtoplijem mesecu preko 22C. Uostalom, pogledaj i sam:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/World_Koppen_Map.png

Mislim da je bespredmetno govoriti o tome da palme ne bi rasle kod nas - vec sam postavio slike prilicno odraslih primeraka koje rastu u Beogradu, u Negotinu (znamo kakve su zime u Negotinskoj Krajini), ili u Sarajevu. Znaci, one vec rastu tu, mozes li njima da objasnis kako klima nije primerena?

Drugo - Araucaria araucana je istina najotporniji primerak genusa Araucaria. To je veoma osetljiv genus cetinara, te ova najotpornija vrsta prezivljava sa velikim ostecenjima temperaturu od -20C i ni stepena nize.

Razlog zasto sam spomenuo ovu biljku je dvojak:

a) Ako je opravdanje klimatska nepodobnost, zbog cega onda ta nepodobnost postoji za odredjene biljke, a za druge ne postoji? I Trachycarpus fortunei

b) Ako je opravdanje ocuvanje "prirodnog" stanja biosfere i neuvodjenje egzoticnih vrsta, zbog cega se sadi cileanski cetinar iz subtropske zone?

Mislim da je u pitanju nesto drugo - otpor struktura promeni. Neko je vec postavio sliku Studentskog parka gde je u sredinu predivnog aranzmana bio postavljen Phoenix canaerensis. Jednostavno, smatram da danas postoji odredjena odbojnost promenama, i mislim da to skodi nasem gradi.

Naravno, ova tema nije samo o palmama, ali mislim da je pristup njima dobar primer odredjenih mitova koji postoje u nasoj strucnoj javnosti...
 
shmeksi":2p8pxupk je napisao(la):
Meni je prosto fascinantna lipa ispod mog prozora. Ispred zgrade imamo zasadjene cetiri lipe i sa tri je totalno opalo lisce dok na ovoj kod mog prozora i dalje ne fali list, jesu pozuteli, ali se drze. evo fotki hrabrog malise i slabasne mu brace :D

[url]http://img33.picoodle.com/img/img33/3/12/11/f_IMG1456m_8464931.jpg[/url]

[url]http://img32.picoodle.com/img/img32/3/12/11/f_IMG1457m_c7c9599.jpg[/url]

[url]http://img19.picoodle.com/img/img19/3/12/11/f_IMG1458m_43e01e0.jpg[/url]

[url]http://img34.picoodle.com/img/img34/3/12/11/f_IMG1459m_4770c11.jpg[/url]

[url]http://img19.picoodle.com/img/img19/3/12/11/f_IMG1460m_9d75469.jpg[/url]
Pa možda baš zato što je pod tvojim prozorom :)
Elem, ceo taj kraj oko Vojvode Stepe, a pogotovo sama ulica V. Stepe zaslužuje mnogo bolji tretman kada je zelenilo u pitanju. Npr, Jove Ilića ima mnogo lep drvored, ali kao da ga ne održavaju. Trotoari su se podigli od korenja, krošnja je nekako zakržljala...
A sve te nove zgrade koje su se izgradile u Vojvode Stepe bi trebalo da imaju po neko drvo ispred (pošto su dosta uvučene u odnosu na ulicu) a ne samo beton. Kapiram da bi ulica trebalo da se proširi, ali do tad ne bi bilo zgoreg malo zelenila.
 
jovanovm":lkjwzyjr je napisao(la):
Mislim da je u pitanju nesto drugo - otpor struktura promeni. Neko je vec postavio sliku Studentskog parka gde je u sredinu predivnog aranzmana bio postavljen Phoenix canaerensis. Jednostavno, smatram da danas postoji odredjena odbojnost promenama, i mislim da to skodi nasem gradi.
Potpuno se slažem. Ne znam zašto bar nešto novo ne probaju. Nek zasade probno nekoliko primeraka na raznim lokacijama, pa ako uspe, super, ako ne uspe - nikom ništa. Ionako više novca izdvajaju na razne gluposti, mogu i da eksperimentišu malo ;)
 
Meni je cale pricao da kada su oni davali uslove u telekomu za nove zgrade stajalo je da neparna strana mora da bude 19.5 metara uvucena od sredine ulice, e sad zasto je to tako i sta planiraju pojma nemam, ali siguran sam da ima nekoliko zgrada koje to ne ispunjavaju, ali to vec nije za ovu temu.

Moja ideja je bila da se u GUP stavi da je na stambenoj parceli investitor obavezan da minimum 7.5% povrsine ukupne parcele bude zelena povrsina, a za komercijalne minimum 15%. I to povrsina koja nikakvim planovima nije planirana za rusenje/prosirenje ulice, itd. Takav model, uz normalno mnogo detaljnije instrukcije, bi sigurno preporodio pojedine gradske ulice.
 
Moja ideja je bila da se u GUP stavi da je na stambenoj parceli investitor obavezan da minimum 7.5% povrsine ukupne parcele bude zelena povrsina, a za komercijalne minimum 15%. I to povrsina koja nikakvim planovima nije planirana za rusenje/prosirenje ulice, itd.
Odlicna ideja, a na investitoru je da odluci npr da li ce tu zelenu povrsinu da stavi na krov (kao ove eko-zgrade u bigvladinim postovima) ili u park ili negde drugde.. mislim da takav zahtev uopste nije ogranicavajuci, a doveo bi do dosta (lepe) raznovrsnosti...

ek zasade probno nekoliko primeraka na raznim lokacijama, pa ako uspe, super
Pa ni ne moraju, vec ima dosta gradjana koji su to uradili za njih, pa im uspeva. Ono sto meni smeta kod te otpornosti je to da recimo u Madjarskoj ili u Budimpesti to bude normalno (na glavnom gradskom trgu, ispred katedrale Sv. Istvana!), a u Beogradu "nije primerno"... I posle mene na Zapadu pitaju kako prezivaljavamo hladnoce, i cude se kad sam im govorio da mi je drzava Mediteranska zemlja (kad je bila)...kao - nemoguce, pa zasto je onda sve tako sivo i monotono? E to me boli, i kad jos vidim slike Beogradskog predratnog zelenila...

P.S. Ima Beogradjana sa jednog foruma zaljubljenika u biljke koji su bili kadri i da poklone svoje sadnice grad. zelenilu, visto da bi se nesto novo pokrenulo...
 
Naravno da mi ne smeta da otvorimo debatu, samo te moram upozoriti da sam ja sa Poljoprivrednog fakulteta na odseku za vocarstvo i vinogradarstvo, tako da zaista nisam najbolje upucen u ukrasne i parkovske vrste. Jedan polu-predmet i to u drugoj godini je vise nego skroman za neko bolje znanje...sto se palmi tice, tek tu nisam upoznat, ali sam samo povlacio odredjene paralele sa vocnim vrstama koje uspevaju na istom stanistu gde i palme.

Znam o cemu pricaju, ali takodje koliko se ja secam jednog jedinog predavanja u biosferi Jugoistocne Evrope, Beograd, i cela Srbija osim Vojvodine, pripadaju Submediteranskom pojasu, ne Centralno-evropskom. Rekao sam "kvazi-naucni" termin zbog specificno modernistickog pristupa te fraze, koji smatram zastarelim, ali o tome ne samo da moze da se otvori nova tema, nego ne bi trebalo...potrajace previse. :D
Cudno, nas su ucili da Srbija potpada pod kontinentalnu klimu da ima sve tipicne odlike te klime ( Vojvodina narocito ) a da Beograd upravo zbog svoje reljefne "otvorenosti" ka njoj ni malo ne zaostaje.
Koliko me secanje sluzi granica submediteranske i kontinentalne se krece mislim Zlatiborom. Centralna Srbija je dolinama Drine, Kolubare i Morave mnogo otvorenija za uticaj kontinentalne klime. E sad koji su tipovi i podtipovi u pitanju...ne mogu da kazem jer ne znam.

Najotpornija medju palmama opet, je Mediteranska lepezasta palma (niska žumara, grmasta žumara, lat. Chamaerops humilis ) koja izdrzava do -13.
Uz svo postovanje, iz ovoga vidim da nisi mnogo upoznat sa palmama. Trachycarpus fortunei koji navodis je mnogo otporniji (potvrdjeno do -27.4, u rasadniku Kirila Doneva u Plovdivu). Novije-otkrivene vrste (Trachycarpus takil) su jos i otpornije, ali nema konkretnih podataka o tome. U sv. slucaju, to sigurno nije najotpornija palma. Rhapidophyllum hystrix npr izdrzava do -30C bez ostecenja, a da ne spominjem Sabal minor, Nanorrhops ritchiana ili Serenoa repens.

Ovo "izdrzava" treba shvatiti kao krajnji ekstrem, jer npr. na njoj teska, neizleciva ostecenja mogu nastati vec na -2,-3 stepena.
Ovo apsolutno nije tacno, u Rijeci je bilo -2 pre neki dan, pa opet nisam video neka ostecenja na njihovim Phoenix canaraensisima...
Pojam "najotpornija palma" sam pokupio sa interneta, hrvatska wikipedia i upravo je tamo rec o vrsti koju sam naveo. Zaista, nisam se nikada bavio palmama, niti su me zanimale. Prvi put u zivotu sam je video u februaru 2008. u Pertu, Australija.
Kao sto vidis ja sam naveo kao neki primer temperaturu na kojoj se stvaraju ostecenja od -1,-2...ona moze biti i -5,-8..-10;poenta je da usled relativne genetske neprilagodjenosti toj temperaturi, moze doci do ostecenja unutar tkiva ( zamrzavanja sokova u provodnim snopovima npr. ). Ova ostecenja su mikroskopska, nastaju stvaranjem kristala leda u provodnim sudovima kao i u nekim drugim celijama biljnog tkiva sto uslovljava trajna ostecenja na duzi vremenski rok, pa i smrt biljke.
Primera radi, zbog globalnih temperaturnih promena i pojave toplog vremena i mrazeva u "pogresno vreme", kajsija, koja genetski vuce poreklo iz Irana upravo zbog stvaranja ovih nevidljivih ostecenja polako propada kod nas.

Postavljao sam ovde clanak o prirodnom sirenju Trachycarpus fortunei preko Alpa u Svajcarsku zbog klimatskih promena. Zar zelis da kazes da je klima u Beogradu ostrija od Alpske?
Ja taj clanak nisam video, o tome ne mogu da govorim. Ako me pitas da ti odgovorim jednostavno da ili ne, naravno da je klima u Beogradu blaza od Alpske, ali o cemu se radi sa tom biljnom vrstom, nisam procitao te ne znam.

Sad dolazimo i do klime u Beogradu. Temperaturne statistike od zadnjih 15 godina nas stavljaju jasno u klimu USA zone 7b/8a. Takodje, koliko sam ja video nova Köpennova klimatska klasifikacija za zadnjih 20 godina nas stavlja u zone Cfa, tj. vlaznih suptropskih klima, kojima su sva godisnja doba slicnih padavina, a prosek najvisih temperatura u najtoplijem mesecu preko 22C. Uostalom, pogledaj i sam:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/32/World_Koppen_Map.png

Mislim da je bespredmetno govoriti o tome da palme ne bi rasle kod nas - vec sam postavio slike prilicno odraslih primeraka koje rastu u Beogradu, u Negotinu (znamo kakve su zime u Negotinskoj Krajini), ili u Sarajevu. Znaci, one vec rastu tu, mozes li njima da objasnis kako klima nije primerena?
Sto se tice slike, vrlo vrlo je zanimljiva....Beograd je po opstim odlikama klime svrstan rame uz rame sa istocnim Japanom, Brizbejnom i Sidnejom, Buenos Airesom, Montevideom i Sao Paolom.
Prodoru te "suptropske klime" i to sa Juznog Jadrana ne smetaju ni Prokletije, ni Sar Planina ni ostali Dinaridi, ali zato prodoru klime sa Crnog mora kroz Vlasku niziju smeta centralni deo te nizije ( negde oko grada Ruse u Bugarskoj ) i tu imamo jedan pojas neke druge klime...zaista mi nije jasan crtez. Ali nemam razloga da ti ne verujem.
Generalno, klimatske promene idu ka tome da ovi prostori u nekoj buducnosti postanu pustinjski, ali to da je Beograd trenutno poput Brizbejna...sumnjam.
Druze, nisam rekao da palme ne mogu da uspevaju ( kod nas moze da uspeva i kafa i kikiriki ). Znam ja da u Beogradskim dvoristima mogu da se nadju i palme i banane. Ali voditi brigu o jednom stablu i o drvoredima nije isto. Kao kada bi mi neko punio glavu kako neki tamo covek ima fantasticnu smokvu u dvoristu....dzabe je...u Beogradu se ne moze napraviti plantaza limuna, narandzi i smokava. Moze, ali je skuplja pita neg' tepsija.

Znaci, one vec rastu tu, mozes li njima da objasnis kako klima nije primerena?
Nisam imao nameru ni jednom recenicom da ti dizem pritisak. Nema potrebe za ovakvim tonom.

Mislim da je u pitanju nesto drugo - otpor struktura promeni. Neko je vec postavio sliku Studentskog parka gde je u sredinu predivnog aranzmana bio postavljen Phoenix canaerensis. Jednostavno, smatram da danas postoji odredjena odbojnost promenama, i mislim da to skodi nasem gradi.

Naravno, ova tema nije samo o palmama, ali mislim da je pristup njima dobar primer odredjenih mitova koji postoje u nasoj strucnoj javnosti..
Slusaj, isto kao sto bi meni bilo nemoguce sada da ti pricam o plantaznom gajenju passion fruit-a ( pasionke ), papaje i manga, verovatno ni sumari nisu upuceni u vrste tropskog i suptropskog podrucja. A da li postoji otpor promenama, nisam ni u jednoj strukturi....ne zalazim u to.
 
Kao prvo, izvini ako je moj ton ispao neprimerenim, stvarno nisam zeleo da tako ispadne, ono sam rekao vise saljivo, ali izgleda nije ispalo bas najbolje - zao mi je zbog toga! :D :D :D

Vrlo mi je drago da ima nekog ovde ko se bolje razume u ove stvari, posebno jer mozemo onda da dignemo diskusiju ipak na neki veci nivo. Mogu ti reci da ja licno strucno nemam nikakve veze sa ovim, ja sam istoricar - ali me strasno interesuje biosfera, posebno u ovom regionu, kao i efekti klimatskih promena kroz istoriju na urbani i drustveni zivot... Inace, sam samo entuzijasta, ali sam proveo mozda samo par godina izucavajuci gajenje suptropskih vrsti u kontinentalnim uslovima. Vecina primera koje imam su iz SAD, s obzirom da sam tamo ziveo, te se nadam da u diskusiji necemo diskriminisati Zapadnu hemisferu :)

Da se vratimo prici...

Diskutovali smo o klimi i klimatskim promenama. Hteo bih samo da napomenem da iako nemam konkretno obrazovanje iz ovog polja, prisustvovao sam velikom broju predavanja istrazivackog panela UN o klimatskim promenama, ciji je jedan clan profesorka na fakultetu gde sam uradio magistraturu. Ukoliko se secas, oni su dobitnici Nobelove nagrade prosle godine. Ne zelim da kazem da su njihovi nalazi potpuno u pravu, ali smatram da ih ipak trebamo shvatiti ozbiljno. Spomenuli smo Koeppenovu klimatsku klasifikaciju (ne znam da li se ona radi kod nas na fakultetu, ali smatra se prilicno standardnim sistemom u medj. zajednici)...

Iskreno, smatram da je Beograd na izuzetno interesantnom polozaju koji ne dele mnogi gradovi na svetu. Naime, mislim da je ovo jedan od retkih prostora u kome postoji jedna prava prelazna klima.... Sto se gajenja suptopskih vrsti tice, nas juzni polozaj nam dozvoljava nesto vrlo interesantno - naime, dovoljno sunca za oporavak biljaka preko leta. Iako London, npr. zimi ima dosta blazu klimu od Beograda, on jednostavno nema dovoljno sunca leti za rast mnogih vrsta. Uticaj Egeja kroz dolinu Vardar-Morava je postao mnogo jaci i dominantniji od uticaja Jadrana o kome govoris. Sa druge strane, dezertifikacija (opustinjavanje?) centralne Evrope je dovela do snaznijeg uticaja Karpata na blokiranje hladnijeg vazduha. Stoga, Madjarska nama funkcionise kao ogroman bafer koji ublazava klimu koja dolazi do nas. Primer su i novije mape njihovog HMZ, koje prikazuju cak dve subtropske zone na njihovoj teritoriji oko urbanih sredina, kao i demonstriraju uticaj Karpata o kome govorim.

Ono sto je sigurno, klimatske promene su nama donele mnogo blaze zime i vrela leta nego ranije. Beograd po temperaturnim statistikama 1991-2005 se nalazi negde izmedju Milana i Firence. U pitanju je granica USDA zone 8a. Mozemo li utvrditi da se slazemo sto se toga tice?

Govorio si o mikroskopskim promenama.. da li govoris o promrzavanju celijskih zidova u biljnim vrstama? Vidis, ono sto je interesantno jeste da vrste o kojima sam ja govorio, koje se vec uveliko gaje u regionima koji prolaze kroz slicne klimatske promene kao i mi... e, te vrste imaju razvijene mehanizme odbrane od takvih mikroskopskih mrazeva (razlicit sastav i struktura celijskog zida, npr)...

Sad dolazimo do razlicitih vrsti.. naime, u razvijenijem delu sveta, pejsazisti koriste razlicite ukrasne vrste da najbolje iskoriste pozitivne efekte klimatskih promena i maskiraju one negativne. Jednostavno, mi nemamo izbora - kod nas ce biti sve toplije. Mozemo zaostajati za drugim Evropskim gradovima, ili sacekati par decenija postepeno sirenje sa primorja, ali suptropske vrste ce kod nas verovatno zaziveti. Ukoliko steknemo iskustvo u sadjenju i odrzavanju, mozemo upravljati njihovim sirenjem i stvoriti atraktivnu i sarenu okolinu, da ne bismo dosli u situaciju u kojoj iznenadjeno gledamo sasusene cetinare posle nekog leta sa izuzetno malo padavina. Ne verujem da ce taj scenario doci brzo, ali moramo se spremiti i najbolje iskoristiti ovaj potencijal koji nam priroda pruza.

O komercijalnim poduhvatima u gajenju suptropskog voca necu mnogo govoriti, osim da vec 4 godine na potezu Wiesbaden-Koeln-Mainz posluje jedan predivan maslinjak i imaju odlicno ulje. Inace, najbolje maslinovo ulje dolazi upravo iz hladnijih predela. :) Takodje, preporucujem ti da istrazis Changsha mandarinu, ako imas bastu i volis doticne...

I za kraj (veoma interesantan) clanak koji sam postavio ranije: http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=19203605

EDIT: Takodje, zeleo bih da naglasim, s obzirom da mozda ce neko zakljuciti pogresno iz nasih odgovora. Znaci, kada govorimo o klimatskim odlikama, koristimo Koeppenovu klasifikaciju, ali kada govorimo o gajenju biljnih vrsta, onda se tu koriste USDA klimatske zone 0-12.
 
Петак, 19. децембар 2008.
Осветљен скејт-парк
1333103_novi_beograd.jpg

Осветљење новобеоградског скејт-парка на Ушћу завршено је. Шест великих рефлектора омогућавају нормално коришћење терена у ноћним условима. Осветљење је повезано на систем јавне расвете, тако да је у функцији у истом временском периоду као и улична расвета.

Скејтери су већ почели да користе нову погодност иако временски услови нису идеални за бављење овим спортом на отвореном.
извор Беоинфо
линк http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1333100

А ево и чланка из Блица

Skejt park dobio osvetljenje
Akrobacije i po noći
Autor: L. Bunčić - S. Tasić | Foto:V.Lalić | 20.12.2008. - 09:02
skejt-park-v.jpg


Noć u skejt parku više nije mračna. Na bezbednoj visini, iznad njega je postavljeno šest velikih reflektora koji se pale kad i prve ulične svetiljke. Vešti vozači su time oduševljeni tako da je novobeogradski prostor za vratolomije ovih dana retko prazan.

Skejteri su jedva dočekali da sprave budu osvetljene i noću jer samo tad mogu potpuno slobodno da ih koriste. Nema ni male dece, ni neiskusnih vozača na koje danju moraju da paze da im se ne nađu ispod točkova dok skaču ili se prevrću. Vetar, kiša i temperatura od koje mrznu prsti im zato nimalo ne smetaju i u parku retko ostaju kraće od četiri sata dnevno.

- Ovo je fenomenalno! Reflektori su postavljeni tako da je senka minimalna što je u ovom sportu jako važno. Sad stvarno možemo da vozimo kad god hoćemo što je jako važno, posebno iskusnijim vozačima. Većina po ceo dan ima obeveze koje ne ostavljaju mnogo vremena po danu, posebno zimi - kaže Nikola Stanisavljević koji, osim što vozi skejt, studira.
Kako kaže, noćne vožnje su do sad morali posebno da planiraju jer su svaki put morali da donose agregat. Pošto ga nije bilo lako povezati da se kablovi ne nađu negkome na putu, to su radili najviše jednom u dve nedelje.
Noćno svetlo je i Miloradu Dimitrijeviću olakšalo čuvanje reda u novobeogradskom prostoru za vratolomije.

skejt-park2-v.jpg


- Često su ovde svraćali oni koji se vraćaju sa splavova. Sa malom baterijskom lampom u ruci ih je bilo teško držati pod kontrolom bez obzira što nisu dolazili da se voze. Istina, nije bilo većih incidenata, ali je ovako mnogo lakše - kaže Milorad Dimitrijević kojem nije teško da u hladnim zimskim danima, bez grejanja u čuvarskoj kućici, čuva sprave za vratolomije.

Voze i po kiši
Kad sam pre neki dan po kiši zatekao skejtere kako se voze u parku bio sam iznenađen. Nikad nismo sumnjali da ima svoju publiku, ali je to prevazišlo naša očekivanja. Pošto su reflektori postavljeni u saradnji sa Javnim preduzećem “Rasveta” oni će ih održavati i popravljati kad nešto otkaže - kaže Miloš Hetlerović, savetnik predsednika Opštine Novi Beograd.
извор Блиц
линк http://www.blic.rs/beograd.php?id=70950
 
Evo u ovo "ekstra hladno" vreme malo jos informacija od mene...

Koga zanima, dosao sam do interesantne karte sa foruma palmapedia.com koja prikazuje prirodne vrste Beogradskog podrucja. Postavio je korisnik Badnjevac.
evo i njegovog objasnjenja, tj. legende:

Ako je neki broj veci, znaci da se radi o dominantnom tipu vegetacije.
Ako je neki broj manji, znaci da je taj tip vegetacije manje izrazen.

Evo na primeru Negotinske krajine: 263

Ovako se tumaci: najvise izrazen biom submediteranskih suma, drugi dominantni biom je biom stepa i sumo-stepa u istocnoj ex-Yu, treci dominantni biom je biom juznoevropskih, pretezno listopadnih suma.
biomaply8.jpg


Naravno, moja poenta nije da submediteranske vrste trebamo koristiti kao osnovu za gradjenje gradske flore. Svima je jasno da je ovo ipak kontinentalni grad (pa makar bio ovako juzno). Stoga ove mape i ne znace mnogo... Ono sto znaci je cinjenica da mozemo biti mnogo inventivniji u koriscenju tih vrsta kao ukrasnih i mozemo kombinovati razne interesantne biljne lepotice umesto da robujemo jednoj standardizovanoj biosferi, ciji je standard sam ljudska tvorevina. Stoga zasto bismo postovali postulate iz 1856 (bukvalno) o tome kako parkovi treba da izgledaju, kada je u medjuvremenu u ostatku sveta otkriveno mnogo novih i interesantnih vrsta koje ljudi koriste.

Jedna od njih je i kineski Trachycarpus fortunei (Lepezasta palma)... evo nje u Nemackoj na -19C.

qq.jpg
 
^^^ Fenomenalno!

Samo, više bih voleo da je korišćeno drvo umesto bronze, ili čak neka eko-plastična legura... ovde kad se opičiš glavom, bude veselooo :lol:
 
Vidi stvarno bronza, a meni je na slikama delovalo kao da je od drveta. Obavezno od nekog drugog materijala, ali sama forma je genijalna.
 
Ne znam kako se zove ovaj park, ali je na neimaru pored neke skole i ambasade drzave Gana...lepo je sredjen, i ljuljaske i klackalice za decu jos uvek nisu unistena za pravo cudo.. da kucnem u drvo :)


A evo i parkica u Makenzijevoj,preko puta sada aktuelnih gradjevina-- pun psecih g......, naravno spomeniku (ne znam kome je posvecen spom.) fali glava, plocice u parku su sve odvaljene (u srb.se samo jednom nesto napravi brale -pravi primer toga je stari merkator itd, a posle se nikad ne odrzava..pisi propalo..sta da nam budenesto i dalje lepo kad je staro boze moj a mi srbi pravimo nesto novo sada na novoj lokaciji), i naravno puno djubreta i grafita...ajde grafiti i nekako sto su tu ali kako ovoj prodavnici koja je inache shit a koju su skoro renovirali ne pada na pamet da pocisti ispred svoje radnje i opere prozore..nego kafenisu i dosadjuju se glupe prodavacice...kako ih nije sramota da primaju kupce, nije ni cudo sto niko ne zeli da udje da baci pogled kada samo smece stoji na ulazu kao i blato i prasina...svugde u svetu (zna se na sta mislim) ima zakon da se svako pobrine ispred svoje radnje...i mi u eu..tesko... Naravno i ove breze u parku su lepe ali toliko crpe vode iz zemlje i sire svoje korene da su neodrzive, zemlja tj.trava stalno suva u tom delu gde su breze, tako da nisu bas drvece za male parkice gde ima trotoara odmah pored pa podizu to sve...breze treba da budu na nekoj vecoj povrsini...poljani, ako se ja pitam...



na ovoj slici jos izgleda fino..ali naravno, parking je za neke ljude u parku preko plocica gde trebaju ljudi da prolaze..a posto ne mogu moraju da prave precice kao sto su ove stazice gde trava vise ne raste...


nisam mogla blize da pridjem da ne ugazim u g***o..(da, toliko ih ima!!!)


odvaljene stepenice..itd
 
ivana-bg":2o7gd00n je napisao(la):
Ne znam kako se zove ovaj park, ali je na neimaru pored neke skole i ambasade drzave Gana...lepo je sredjen, i ljuljaske i klackalice za decu jos uvek nisu unistena za pravo cudo.. da kucnem u drvo :)
To je Park Jelene Šantić.
A ko je bila ona...http://sr.wikipedia.org/wiki/Јелена_Шантић
 
Uz svo postovanje, iz ovoga vidim da nisi mnogo upoznat sa palmama. Trachycarpus fortunei koji navodis je mnogo otporniji (potvrdjeno do -27.4, u rasadniku Kirila Doneva u Plovdivu). Novije-otkrivene vrste (Trachycarpus takil) su jos i otpornije, ali nema konkretnih podataka o tome. U sv. slucaju, to sigurno nije najotpornija palma. Rhapidophyllum hystrix npr izdrzava do -30C bez ostecenja, a da ne spominjem Sabal minor, Nanorrhops ritchiana ili Serenoa repens.
Veliki pozdrav za JovanovM-a i samo da kazem, da sve sto je covek napisao, je apsolutno tacno ! Te bugarske palme su cudo! :)
Definitivno najootpornija palma je Rhapidophyllum hystrix -27c, a jedina mana joj je sto ne formira stablo, vec vise lici na listove palmi koje su zabodene u zemlju, dok je Trachycarpus fortunei ( visoka zumara ) -17c jedina visoka zimooptorna palma koja bi masovno mogla da se sadi po Beogradu ( vecih primeraka vec ima Zvezdara, Dedinje...) doduse ni Sabal palmetto (otporan do -15c) nije los jer stvara nadzemno stablo, ali mu je otpornost nesto manja nego recimo Sabal minoru -23c ( gde mozete naci citave sume kod Negotina ).
Spisak je dugacak, i da spomenem samo Washingtoniu robustu i filiferu koje bi takodje uz adekvatnu zastitu mogle da prezime u Beogradu, i prelepu Butiu capitatu brazilsku zele palmu otpornu do -15c

Uz sve pohvale i Vocaru na znanju sa Poljoprivrednog, ali ocigledno da su pojedini delovi gradiva zastareli i da se ne vodi dovoljno racuna o "update-ovanju" gradiva i suocavanju sa klimatskim promenema koje su vec uveliko uzele maha, pa samim tim i njihovim uticajima na biljni svet.

Pored palmi u nasim parkovima mogle bi da rastu i :

Banane Musa basjoo, prelepi indijski jorgovan Lagerstroemia indica, drvo Caesalpinia gilliesii - zuta rajska ptica, dosta vrsta egzoticnih Yucca ( a da nisu Gloriose ili Filamentose), drvo Albizia julibrissin ( zamislite Kneza Milosa sa ovakvim drvoredom ), puzavice Passiflore - Hristov venac, gomila vrsta Magnolija, bambus Phylostachis aurea i jos mnogo,mnogo toga :)

Ali nazalost Zelenilo Beograd jos uvek nije ili spremno ili sposobno da oplemeni nase centralne gradske parkove sa otpornim egzoticnim biljkama, sto je u Zagrebu, Varsavi, citavoj Nemackoj, Svajcarskoj i vec spomenutoj Norveskoj ali i Svedskoj pa cak i Rusiji ( Soci ) odavno prisutno.

I da...Beograd je definitivno zona 7b/8a :)
 
Ovako parkovi za decu izgledaju u Engleskoj:
Imagine a play space where children can play in different ways:
Boundaries at Trefusis Playing Field have been designed that are playable, attractive and suit the place.
This cost per metre of this traditional Cornish wall is similar to that for standard fencing.
trefusis04.gif

Forget swings and roundabouts, Groundwork's natural play approaches reject preconceived notions of a playground in favour of a more natural approach to play. Remember how a fallen tree trunk could provide hours of entertainment, a sprinkling of snow endless fun? We want a return to these simple pleasures, providing a space for all ages that encourages engagement with natural surroundings and taking acceptable levels of risk.
Think grassy mounds, innovative planting, timber decking, trees, water, bridges and boulders complemented by modern well designed play equipment and you’ve got an exciting and challenging space to play with unlimited creativity and imagination.
cowie01.gif

news-graphics-2007-_641637a.jpg
 
"A national play strategy is to be launched early next year in England to try to improve children's lives." "The strategy, backed by funding of £235m (£10m more than announced in December), signifies the biggest ever policy commitment and investment in children’s play that England has ever seen.
The strategy promotes an ethos which is at the heart of Play England’s messages: it will say that government wants ‘a variety of places for play, free of charge, supervised and unsupervised, in every residential area … and children and young people to have a clear stake in public space – their play to be accepted by their neighbours’."
playscapes.jpg

pathFinder.jpg

http://www.dcsf.gov.uk/play/
 
Vrh