Šta je novo?

Тврђаве, манастири, цркве...

Pa i bilo bi malo glupo da svakom coveku koji dodje sam sa stativom i boljom kamerom kazu ne smete ovde fotografisati.
 
Pa i nije, jer se često rade komercijalne fotografije na taj način.

Sigurno neće niko zabraniti na Kališu da ja dođem sa stativom, i slikam svoju porodicu u nekom opuštenom izdanju sa ličnu arhivu.
 
milos.tro":15xnjxo9 je napisao(la):
Dugo očekivani objekat palate u Golubačkoj tvrđavi.
izvor.Danube Serbia
Kako je zavod za zaštitu spomenika dozvolio ovo staklo? Staklenim fasadama je mesto na Novom Beogradu, a ne na srednjevekovnoj tvrđavi.
6c246e1a1f5c3bb215ad2bd1205fafbe.jpg
c2504cbd6478587248c561cc59cec344.jpg
 
Znac ipak rade staklo? Nadao sam se da nisu takvi kreteni. I onaj krov iznad tog dela je odvratan. Trebali su da ga odrade kao i na kulama.
 
Nažalost već su ga uradili. Post koji sam citirao ima slike iznutra, a ovo je spolja. Ne vidi se najbolje od skele, ali urađeno je u stilu tc Rajiceve sa imitacijom otvora na staklu.
Slažem se za krov baš štrči narandžasta boja, inače biber crep ne odgovora tom periodu, a ni podneblju. Ne znam sta su hteli time postići, sem da upropaste tvrđavu.
 
Bar da je taj crijep boje druge da ne strci
To staklo je dodato naknadno ...
Imate clanke u novostima cekali su da umre arh marija jovin koja se bunila protiv tog sranja od stakla ...to je sve uradjeno dodato naknadno ...bagrovi ...
 
Pitam se kako je

od ovog
Manastir_Pecka_Patrijarsija_2.jpg


postalo ovo:
FEATURED-srbija-pecka-patrijarsija-kosovo-i-metohija.jpg


Pecka patrijarsija.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=604945#p604945:1p4wuxnh je napisao(la):
astrodule » Сре Феб 27, 2019 1:25 pm[/url]":1p4wuxnh]To sigurno ista crkva/manastir?

Ako jeste, ne bi me čudilo da nas izbace iz Uneska.

Ovo je urađeno pre 11 godina, manastir je tada već uveliko bio pod zaštitom UNESCO-a.. Ovo nije moglo biti urađeno bez njihove dozvole, kao što ne dozvoljavaju ni obnovu kula u Đurđevim stupovima...
Običaj bojenja glavne crkve u ovu crvenu boju je doneo Sv. Sava sa Svete Gore, po uzoru na Lavru u Kareji, najvažniji manastir u tamošnjoj hijerarhiji. Prvo je tu boju imala Žiča ali je preseljenjem središta crkve u Peć, posle upada Tatara, crvenu boju dobio ovaj kompleks crkava.
Bilo je žestokih polemika oko ovakve obnove fasade ali u to neću ovde ulaziti. Ako se pogleda gornja slika, pre obnove, vidi se da je malter gotovo u potpunosti otpao ali da se na priprati levo od bifore vide ostaci kružne dekoracije na preostalom malteru. Što se tiče bojenja crkva, ona je sigurno bila crvena u potpunosti.
 


Ja sam mislio da su ovo pri vrhu neki ornamenti. Šta više, od skoro svih ciglica sam mislio da je to originalna fasada.

Ako je originalno bila ove boje, onda super.
 
Nisam rekao da je bila originalno takva već da je dobila takvu fasadu i dekoraciju polovinom 13. veka.. Kakva je bila fasada izvorno - malterisana ili kamen/cigla - iskreno, više se ne sećam ali ću proveriti u literaturi pa ću ti reći..
Lično, najviše volim crkve koje imaju fasade u kombinaciji kamen i opeka, kakvih je puno na jugu - Makedonija, Kosovo, Metohija i jug Srbije.
 
Verovatno su se i u 13. veku vodile velike polemike na forumima o toj rekonstrukciji :)

Nemam ništa protiv ovakvih jednobojnih fasada, ali liče mi na obične zgrade sa demit fasadom.

I ja više volim prirodniji izgled sa kamenom, ciglom, opekom...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=604979#p604979:21dzi18f je napisao(la):
astrodule » Сре Феб 27, 2019 3:25 pm[/url]":21dzi18f]Verovatno su se i u 13. veku vodile velike polemike na forumima o toj rekonstrukciji :)
Nemoj zaboraviti da Marku Kraljeviću majka kaže: "ostavi se, sinko, četovanja' :D
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=604969#p604969:znggou86 je napisao(la):
dex libris » 27 Feb 2019 01:38 pm[/url]":znggou86]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=604945#p604945:znggou86 je napisao(la):
astrodule » Сре Феб 27, 2019 1:25 pm[/url]":znggou86]To sigurno ista crkva/manastir?

Ako jeste, ne bi me čudilo da nas izbace iz Uneska.

Ovo je urađeno pre 11 godina, manastir je tada već uveliko bio pod zaštitom UNESCO-a.. Ovo nije moglo biti urađeno bez njihove dozvole, kao što ne dozvoljavaju ni obnovu kula u Đurđevim stupovima...
Običaj bojenja glavne crkve u ovu crvenu boju je doneo Sv. Sava sa Svete Gore, po uzoru na Lavru u Kareji, najvažniji manastir u tamošnjoj hijerarhiji. Prvo je tu boju imala Žiča ali je preseljenjem središta crkve u Peć, posle upada Tatara, crvenu boju dobio ovaj kompleks crkava.
Bilo je žestokih polemika oko ovakve obnove fasade ali u to neću ovde ulaziti. Ako se pogleda gornja slika, pre obnove, vidi se da je malter gotovo u potpunosti otpao ali da se na priprati levo od bifore vide ostaci kružne dekoracije na preostalom malteru. Što se tiče bojenja crkva, ona je sigurno bila crvena u potpunosti.

Ovo zvuci kao da si izmislio. Ne znam zbog cega je crkva omalterisana i okrecena, verovatno postoji neki razlog, ali generalno izgleda kao devastacija.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=605128#p605128:1hta0y15 je napisao(la):
Drakche » Чет Феб 28, 2019 8:24 am[/url]":1hta0y15]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=604969#p604969:1hta0y15 je napisao(la):
dex libris » 27 Feb 2019 01:38 pm[/url]":1hta0y15]
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=604945#p604945:1hta0y15 je napisao(la):
astrodule » Сре Феб 27, 2019 1:25 pm[/url]":1hta0y15]To sigurno ista crkva/manastir?

Ako jeste, ne bi me čudilo da nas izbace iz Uneska.

Ovo je urađeno pre 11 godina, manastir je tada već uveliko bio pod zaštitom UNESCO-a.. Ovo nije moglo biti urađeno bez njihove dozvole, kao što ne dozvoljavaju ni obnovu kula u Đurđevim stupovima...
Običaj bojenja glavne crkve u ovu crvenu boju je doneo Sv. Sava sa Svete Gore, po uzoru na Lavru u Kareji, najvažniji manastir u tamošnjoj hijerarhiji. Prvo je tu boju imala Žiča ali je preseljenjem središta crkve u Peć, posle upada Tatara, crvenu boju dobio ovaj kompleks crkava.
Bilo je žestokih polemika oko ovakve obnove fasade ali u to neću ovde ulaziti. Ako se pogleda gornja slika, pre obnove, vidi se da je malter gotovo u potpunosti otpao ali da se na priprati levo od bifore vide ostaci kružne dekoracije na preostalom malteru. Što se tiče bojenja crkva, ona je sigurno bila crvena u potpunosti.

Ovo zvuci kao da si izmislio. Ne znam zbog cega je crkva omalterisana i okrecena, verovatno postoji neki razlog, ali generalno izgleda kao devastacija.

Naravno da ništa nije izmišljeno i da je sve vrlo lako proveriti... Ako tebi nešto deluje izmišljeno onda proveriš da li je to istina ili ne.. malo je bez veze da napadaš na ovaj način.
Što se tiče opšteg utiska nakon ovakve rekonstrukcije, tu se slažem da je ovo veliki korak unazad.
 
Dex Libris, hvala na poučnim odgovorima. Lepo je videti da neko koristi forum za širenje znanja i istorije, a ne samo za bacanje hejta.
 
Ma kakav hejt? Drago mi je da se slazes da je ovo "koran unazad", jer to da li su u srednjem veku krecili u crveno, i zbog cega, meni nije toliko zanimljivo, vec zasto su sada, tj. pre 11 godina, to uradili? Opsti utisak je prosto tuzan, ma koji da je razlog bio, jer se rekonstrukcije ovakvih gradjevina, kao sto svi znamo, u 21om veku rade drugacije.
 
To je verovatno pitanje za istoričare umetnosti, a ne za mene matematičara, ali mora se postaviti pitanje kako treba rekonstruisati objekte koji su već bili rekonstruisani.

Da li treba rekonstruisati tako da objekat izgleda
* kao prilikom poslednje rekonstrukcije,
* ili kako je izvorno napravljen,
* ili kako je najduže izgledao,
* ili kako je ovekovečen na najviše slika,
* ili u duhu sadašnjeg vremena
* ili nekako drugačije?

ps: Mada ovako kako sam formulisao pitanje, ipak je potrebno i malo matematičkog razmišljanja.
 
Pretpostavljam da je hronologija sledeca:

Manastir_Pecka_Patrijarsija_2.jpg

Pecka_Patrijarsija_1.jpg

1200px-Patriarchate_of_Pe%C4%87_09_2010_1.jpg


Poslednje dve fotke su napravljene zadnjih 15ak godina, recimo.
Pa vi sami zakljucite.
 
Nađoh ovaj tekst iz Novosti 2008. koji ću ceo preneti zbog zanimljivih detalja.

http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71. ... 1%82%D0%B0

Nepopravljiva šteta?!
D. MATOVIĆ | 14. novembar 2008. 20:02 | Komentara: 11
Novosti istražuju: kako je urađena obnova Pećke patrijaršije. Zašto je dokument, u kojem se naši najveći stručnjaci protive načinu obnove, čuvan u tajnosti?

DESETAK naših vrhunskih naučnika oštro je osudilo način na koji se rekonstruiše Pećka patrijaršija, jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture, koji se nalazi na listi svetske baštine. Među njima su: dr Gojko Subotić,akademik, dr Marica Šuput, dr Nađa Kurtović-Folić, dr Milosav Timotijević, dr Smilja Marjanović-Dušanić, dr Milka Čanak-Medić, dr Mihailo Milinković, mr Gordana Simić, mr Mirjana Đekić, mr Olivera Kandić, mr Zvonimir Zeković, Dragan Stanojević, Ljiljana Stević, Marko Omčikus, Emilija Pejović, Sanja Kesić-Ristić i Božidar Krstanović.
Kao članovi Velike komisije (savetodavnog tela ministra kulture), oni su pre nekoliko meseci tražili da se obustave svi radovi na pećkim crkvama i da se "zbog učinjene trajne štete ovom spomeniku kulture i uništavanja izvornih podataka na njemu" pokrene postupkak za krivičnu odgovornost Gordane Marković, bivše direktorke Republičkog zavoda, i profesionalnu odgovornost Marije Jovin i Siniše Temerinskog, projektanata i rukovodilaca radova koji su "svojim odlukama i postupcima doveli do devastacije spomenika kulture".

- Radovima izvedenim u poslednje dve godine, crkvama Pećke patrijaršije načinjena je nepopravljiva šteta, zbog pogrešnog pristupa u rešavanju problema očuvanja i prezentacije ove celine, ishitrenih postupaka, kao i nedovoljnog poznavanja istorije njene arhitekture - piše u izveštaju, čije delove "Novosti" prvi put iznose u javnost.

Zašto se ovaj dokument, u kojem su iznete ozbiljne primedbe na račun rekonstrukcije stavljao u stranu i zašto nisu ispoštovane odluke Komisije, nije jasno njenim članovima. Većina smatra da su projektanti radili sve na svoju ruku, mimo njihovih stavova i da su restauraciji pristupili bez konsultovanja nauke i struke. I pored toga što je Republički zavod, po rečima nekih članova Komisije, dao nalog da se obustave radovi, pre mesec dana oni su nastavljeni prema istom projektu, a na zahtev Crkve.
Tako su fasade na crkvama Pećke patrijaršije obojene, po projektu arhitekata Marije Jovin i Siniše Temerinskog, uz saglasnost Saveta za zaštitu i obnovu hramova i kulturne baštine SPC, koji po važećim propisima nije za to nadležan i Komisije Republičkog zavoda, koju je imenovala Gordana Marković da odobrava projekte.

- Jedan od osnovnih kriterijuma projektanata bio je povlađivanje ukusu i stavu pojedinaca o "lepom" izgledu pećkih crkava bez obzira na uništavanje mnogih prvorazrednih istorijskih izvora o njihovom prvobitnom obliku, kontinuitetu i promenama u vekovnom trajanju - piše u izveštaju. - Fasade crkava svetog Dimitrija i svetog Nikole, kao i delovi fasada Danilove priprate posle pregradnje i obnove u 16. i 17. veku nisu bile malterisane, što je činjenica koja potvrđuje da je izvedeno malterisanje i planirano bojenje celokupnih fasadnih površina svih crkava istim malterom i crvenom bojom bilo potpuno neosnovano, proizvoljno i nedopustivo. Time se stvara utisak da su sve crkve nastale u isto vreme, kao celina, što ne odgovara istini.
Izvedeni radovi, ističe se, samo su pogoršali stanje arhitekture i živopisa. Komisija je insistirala na restauraciji i konzervaciji pećkih crkava, čime se bi sačuvao autentični istorijski kontinuitet, a urađena je - neadekvatna rekonstrukcija, a intervencije na fasadama nikako ne predstavljaju vraćanje u prvobitni izgled.

- Sistematsko obijanje maltera predstavlja potpuno uništavanje najstarijih i nekih kasnijih slojeva fasade i uskraćivanje mogućnosti za buduća istraživanja i odgovarajuću prezentaciju. Svi radovi izvedeni su nepromišljeno, bez odgovarajuće analize i stručne rasprave, kojom bi se došlo do ispravnog rešenja - konstatovali su članovi Komisije.

U istom dokumentu, predloženo je da Ministarstvo privremeno obustavi sve započete radove i aktivnosti do izrade novih projekata i rešenja. Članovi komisije su tražili da se obrazuje novi tim stručnjaka Republičkog zavoda, koji će uraditi analizu stanja i sačiniti projekat konzervacije, restauracije i prezentacije i da se izvrši hitna trajna ili privremena zaštita ugroženih površina u oltaru Bogorodičine crkve.

BEZ KOMENTARA
U PETAK smo pozvali Gordanu Marković da odgovori na primedbe koje se odnose na nepoštovanje autentičnosti spomenika. Ona nije želela to da komentariše, već nas je uputila na zvanične državne institucije.

MRTVO SLOVO NA PAPIRU
MINISTARSTVO kulture je još u vreme dok je Vojislav Brajović bio ministar formiralo Veliku komisiju, da preispitaju radove na manistirima Pećka patrijaršija, Banjska, Mileševa i Žiča. Njihov zadatak je bio da utvrde da li su prilikom rekonstrukcija napravljeni propusti i da predlože mere kako bi se ispravile greške. Formirane su radne grupe za sva četiri objekta. Članovi radnih grupa obišli su spomenike i posle toga napravili izveštaj, koji je usvajala Velika komisija.

U radnoj grupi za Pećku patrijaršiju bili su Olivera Kandić, Dragan Stanojević, Emilija Pejović i Gojko Subotić, koji zbog bolesti nije putovao na Kosovo i Metohiju. Izveštaj, koji je tek sada dospeo u javnost, usvojen je u novembru prošle godine.
Na jednom od sastanaka tadašnji ministar Brajović je rekao da će se on založiti da se pokrene krivični postupak protiv bivše direktorke Republičkog zavoda i za profesionalnu odgovornost projektanata. To je uneto i u zapisnik. Međutim, obećanje tadašnjeg ministra ostalo je mrtvo slovo na papiru.
 
A evo i jednog komentara.

Istina je naravno tamo negde (što bi rekao Molder, tj, poster u njegovoj kancelariji)

Mirko Đorđević 15. novembar 2008. 15:34 #367849
Postavlja se pitanje ko su tih DESETAK vrhunskih naučnika koji su oštro osudili način na koji se rekonstruiše Pećka patrijaršija? Među njima su: dr Gojko Subotić,akademik koji se uopšte ne bavi zaštitom spomenika graditeljskog nasledja I koji za poslednjih 25 godina jedva da je napisao ijedan članak, zatim dr Marica Šuput koja je zajedno sa dr Vojislavom Koraćem upropastila manastir Banjsku a istovremeno kao predsednik upravnog odbora Narodnog Muzeja uzimala dobru nadoknadu a za uzvrat aminovala skandaloznu devastaciju palate Uprave fondova, dr Nađa Kurtović-Folić koja je arhitekturu završila samo zato što je kćer eminentnog arhitekte Ive Kurtovića, dr Miroslav Timotijević, koji se jedino bavi umetnošću 18 I 19 veka, dr Milka Čanak-Medić najveća štetočina u istoriji konzervacije I restauracije spomenika kulture kojoj su padali svodovi u Arilju i stupci u Žiči, mr Olivera Kandić koja smatra da se u Pećkoj Patrijaršiji ne treba ništa raditi jer su se freske navikle na vlagu, mr Zvonimir Zeković I njegov epigon Dragan Stanojević, obojica stručnjaci za doživotno odugovlačenje radova I trošenje novca ninašta, Marko Omčikus o kome smo već pisali, Svi oni su Članovi neformalne družine odnosno tzv Velike komisije (savetodavnog tela ministra kulture), koja je svojedobno forimirana I odmah ukinuta jer je minister Kojadinović shvatio da se radi o stvaranju paralelnog zavoda . ova I ovakva grupica štetočina I neradnika je čak pre nekoliko meseci tražila da se obustave svi radovi na pećkim crkvama i da se "zbog učinjene trajne štete ovom spomeniku kulture i uništavanja izvornih podataka na njemu" pokrene postupkak za krivičnu odgovornost Gordane Marković, bivše direktorke Republičkog zavoda, i profesionalnu odgovornost Marije Jovin i Siniše Temerinskog, projektanata i rukovodilaca radova koji su "svojim odlukama i postupcima doveli do devastacije spomenika kulture" zaboravljajući pri tome da je sve te radove svojedobno odobrilo I ministarstvo kulture kao I UNESCO a tokom izvodjenja radova zapravo je ustanovljeno kakva je šteta tokom ranijih radova načinjena . Netačna je tvrdnja da je radovima izvedenim u poslednje dve godine, crkvama Pećke patrijaršije načinjena nepopravljiva šteta, jer su radovi bili prvenstveno usmereni na otklanjanje štete koju su Pečkoj patrijaršiji naneli članovi iste te komisije, zbog pogrešnog pristupa u rešavanju problema očuvanja i prezentacije ove celine, ishitrenih postupaka, kao i nedovoljnog poznavanja metodologije I aktivne zaštite spomenika graditeljskog nasledja. Članovi ove komisije su restauraciji pristupili bez konsultovanja nauke i struke rukovodjeni svojim ličnim interesima a to je maksimalno odugovlačenje radova i višegodišnje naplaćivanje dnevnica . Pošto je Gordana Marković svojim insistiranjem na profesionalnosti ugrozila poziciju legla neradnika u Republičkom zavoda, dovedena je Vera Pavlović Lončarski kako bi dalo nalog da se obustave nepoželjni radovi, Ipak fasade na crkvama Pećke patrijaršije su obnovljene na osnovu pouzdane dokumentacije iz 1932. godine koju je ukrala Milka Čanak Medić i držala sakrivenu 40 godina sve dok nije pronadjena u ormanu za koji niko nije imao ključ. Fasade su obojene, po projektu arhitekata Marije Jovin i Siniše Temerinskog, uz saglasnost Saveta za zaštitu i obnovu hramova i kulturne baštine SPC i Komisije Republičkog zavoda, koju je imenovala Gordana Marković. Netačno je da je jedan od osnovnih kriterijuma projektanata bio povlađivanje ukusu i stavu pojedinaca o "lepom" izgledu pećkih crkava niti je došlo do uništavanja mnogih prvorazrednih istorijskih izvora o njihovom prvobitnom obliku, kontinuitetu i promenama u vekovnom trajanju Naprosto je izvšena obnova najvažnijeg I najbolje sačuvanog istorijskog sloja Pećke Patrijaršije. Netačno je da su izvedeni radovi pogoršali stanje arhitekture i živopisa jer je sprečeno njegovo dalje propadanje. Netačno je da je sada izvršeno sistematsko obijanje maltera jer su svi kasniji nanosi maltera uklonjeni još prilikom radova 1931 godine a sada je samo uklonjeno opšivanje izvedeno cementnim malterom Netačno je da je izvršeno potpuno uništavanje najstarijih i nekih kasnijih slojeva fasade jer je sada restaurisan najstariji istorijski sloj fasada, odnosno ono šta je od njega, zahvaljujući “delovanju” Milke Čanak Medić, Zvonimira Zekovića I Dragana Stanojevića uopšte ostalo . Svi radovi izvedeni su vrlo odgovorno I promišljeno, uz maksimalnu analizu izradu dokumentacije i terenski rad..
 
Citam da jedni pljuju po drugima i prebacuju odgovornost, a ono sto je ocito je ono sto se vidi golim okom.
 
Vrh