Šta je novo?

Obnovljivi izvori energije

Prema odnosu CO2 dobijena energija, sagorevanje drveta je stetnije od uglja.
Sa druge strane drvo apsorbuje CO2, ali je svejedno da li je on nastao sagorevanjem drveta, uglja ili nafte...
Znači drvo jeste odnovljiv resurs, ali njegovo sagorevanje nije baš eco friendly.
 
Najčistiji (u pogledu emisija) izvor energije je kravlja balega,ali nje ima jako malo za naše energetske potrebe.
 
Zar nije najčistija nuklearna energija?

Jeste, desilo se par incidenata, ali realno, više ljudi je umrlo zbog posledica loženja čvrstih goriva, nego od radijacije. A oko Černobila buja život već godinama.
 
tragac":2l21s0jx je napisao(la):
Najčistiji (u pogledu emisija) izvor energije je kravlja balega,ali nje ima jako malo za naše energetske potrebe.

Pa i nije baš, biogas koji se dobija od balege je upravo mešavina CO2 i metana koji je takođe gas staklene bašte.
Biogas može nastati od bilo čega organskog porekla (ne samo od balege), npr deponija u Vinci je gorela nekoliko meseci upravo zbog toga.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=628530#p628530:11gvr17n je napisao(la):
Dart » 08 Jun 2019 08:26 am[/url]":11gvr17n]Prema odnosu CO2 dobijena energija, sagorevanje drveta je stetnije od uglja.
Sa druge strane drvo apsorbuje CO2, ali je svejedno da li je on nastao sagorevanjem drveta, uglja ili nafte...
Znači drvo jeste odnovljiv resurs, ali njegovo sagorevanje nije baš eco friendly.
Nisi objasnio šta bilo je pogrešno u prethodnoj tvrdnji. Posmatraj životni ciklus jednog drveta. Ono izraste i za života iz atmosfere uzme i za sebe veže određenu količinu CO2. Kad se poseče i spali, upravo ta ista vezana količina CO2 se ponovo oslobodi u atmosferu. Neto doprinos zagađenju atmosfete sa CO2 je nula. Ciklus je i obnovljiv i karbonski neutralan sve dok se na mesto posečenog sadi novo drveće. Ne zalažem se za grejanje spaljivanjem drveta, to samo napominjem kao kuriozitet. Ali to znači da je grejanje drvetom sa obnovljivih šuma manje šeteno od uglja i nafte gde se oslobađa davno vezani CO2 koji se više ne može ponovo vezati, jer se ti klimatski uslovi i te šume više ne mogu ponoviti. Ali ako se koristi drvo sa plantaža drveta gde se ono redovno ponovo sadi nije tako. Naravno, mi moramo da povećavamo površinu pod šumama da bi nadoknadili one ranije posečene, i ponovo vezali CO2 oslobođen iz davno stvorenog uglja i nafte, pa gorenje drveta danas nije dobra ideja (pošto smo daleko od ravnotežnog bilansa emisija), ali u principu važi ovo što sam rekao.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=628540#p628540:1b1bnm3b je napisao(la):
Dart » 08 Jun 2019 09:37 am[/url]":1b1bnm3b]
tragac":1b1bnm3b je napisao(la):
Najčistiji (u pogledu emisija) izvor energije je kravlja balega,ali nje ima jako malo za naše energetske potrebe.

Pa i nije baš, biogas koji se dobija od balege je upravo mešavina CO2 i metana koji je takođe gas staklene bašte.
Biogas može nastati od bilo čega organskog porekla (ne samo od balege), npr deponija u Vinci je gorela nekoliko meseci upravo zbog toga.
Metan je gorivni element i može se izdvojiti iz te smese, a CO2 je hrana za šume. Bitno je da nema CO i SO2. Ostatak balege zadržava sav azot, samim tim i svoja svojstva kao đubrivo.
 
Co2 i metan su snažni staklenicki gasovi koji zagrevaju zemlju. Nivo co2 je izuzetno visok, pa trenutno više škodi živom svetu nego što koristi.

@zuma
Najveći je problem što se sagorevanjem ispusti sav co2 koji je drvo tokom života apsorbovalo tj novom drvetu će trebati oko 30+ godina da poništi taj efekat.
Takođe tom analogijom može se saditi drveće kako bi neutralisalo efekat uglja ili nafte. Ali i dalje je problem što se sagorevanjem oslobođenja CO2 gotovo trenutno, a za njegovu apsorpciju će trebati decenije...
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=628533#p628533:al3smj4b je napisao(la):
tragac » Sub Jun 08, 2019 8:49 am[/url]":al3smj4b]Najčistiji (u pogledu emisija) izvor energije je kravlja balega,ali nje ima jako malo za naše energetske potrebe.

Neka fala, ne treba nam kravlja balega za grejanje.

Kada je globalno zagrevanje u pitanju, metan je čak dvadeset i tri puta štetniji od ugljendioksida. Faktografski podaci kažu da samo jedna krava u toku godine proizvede toliko metana da može da parira šteti koju nanese čak 4 tone ugljendioksida. Prosečan automobil, s druge strane, u toku godine u atmosferu pošalje oko 2,7 tone ugljendioksida. Još više je zabrinjavajuć podatak da čitava stočna industrija utiče na 18 procenata od ukupnog zagađenja atmosfere. To je, verovali ili ne, više nego što automobili, brodovi, avioni, vozovi i sva ostala prevozna sredstva učine zajedno.

Istraživanjem je utvrđeno da se menjanjem ishrane može smanjiti čak 8 posto metana u vazduhu. Efekat staklene bašte time bi se smanjio i globalno zagrevanje odgodilo. Promena ishrane na globalnom planu imala bi jednako dejstvo kao kada bi se odjednom sa ulica sklonilo 19 miliona automobila.
 
Bravo, nešto što jako malo ljudi zna, a i oni koji znaju ignorišu, jer ne žele da se odreknu pljeskavice.
 
Што би се одрицали меса и млека?

Само на великим фармама прикупљати метан, складиштити га и продавати као гориво за аутомобиле. Три пута чистије и јефтиније од бензина. Вин-вин. :wink:
 
A kako to da izvedeš ? Rokneš u kravu crevo sa balonom i pustiš je da trčkara livadom ?
Ili još gora varijanta da je ubaciš u box odakle nema mrdanja.Ali opet sa crevom i centralnim kolektorom.
 
Pustite jadne krave na miru..... i dalje je to malo metana
pa koliko samo jedan aktivan vulkan izbaci koje cega u minuti :lol:

Ovim tempom zagrevanjem okeana
rizikujemo ,,odledjivanje,, ogromsnih naslaga hidrata metana
sto je dovoljno da nam u trenu ,,spali,, svu atmosveru :lol:

Meni je veca tuga sto ozbiljnijju hidrocentralu poodavno NE napravismo
bese poslednja pre 30 godina ....Pirotska 1990.... :(

A kolika je puta veca vajda od hidro centrale nego od neke nove ( ino) fabrike ....
zalud je govoriti

:sesir:
 
Iskorišćen je gotovo čitav potencijal za veće hidroelektrane u Srbiji. Ostalo je uglavnom za manje i reverzibilne HE.
Btw trenutno gradimo u Republici Srpskoj (pola-pola), HE Foča i HE Paunci, a trebali bi uskoro da naprave ugovor i za Buk Bijelu tj treću HE iz tog sistema.
 
.....Iskorišćen je gotovo čitav potencijal za veće hidroelektrane u Srbiji....

da gotovo.... ali jos uvek ne i sav :sesir:

plus 1 :)

a evo i osnovno o spomenutojj troagregatskoj HE „Buk Bijela“:

prirodni proticaj 162,37 m3/s
korisna zapremina akumulacije 11,0 x 106 m3
kota maksimalnog uspora 434,00 mnm
kota normalnog uspora akumulacije 434,00 mnm
instalisani protok kroz turbine 350 m3/s
instalisana snaga elektrane 93,52 MW
broj agregata 3
kapacitet preliva i propusta 5.484 m3/s
kota donje vode (pri Qinst=350 m3/s) 404,60 mnm
nominalni pad 29,00 m
biološki minimum 25,00 m3/s
dužina i visina brane (betonska) 197,30/57,80 m
srednja godišnja proizvodnja 332,30 GWh

izvor https://ers.ba/ers/investicije-i-razvoj ... uk-bijela/
 
Evo i za druge dve:

"(HE) Foča na rijeci Drini, instalisane snage 44,15 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 175,8 Gwh, iznosiće 232.743.770 KM, navedeno je u Studiji ekonomske opravdanosti.
Planirana lokacija brane HE Foča je udaljena oko 1,6 km uzvodno od Foče i na oko 10 km nizvodno od planirane lokacije brane Buk Bijela.

HE Paunci na rijeci Drini je instalisane snage 43,21 MW i procijenjene godišnje proizvodnje 166,9 Gwh.
HE Paunci (Jošanica) je locirana oko 10 km nizvodno od profila brane HE Foča.
Ukupna vrijednost investicije za realizaciju HE Paunci, prema Studiji ekonomske opravdanosti, iznosi 246.434.580 KM. "


Gradnja ovde dve još nije počela. Koncesija je na 50 godina, a rekli su da će biti gotove najkasnije za 6 godina.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=629070#p629070:2bb24rfr je napisao(la):
boca-ica » Pon Jun 10, 2019 7:25 pm[/url]":2bb24rfr]Pustite jadne krave na miru..... i dalje je to malo metana
pa koliko samo jedan aktivan vulkan izbaci koje cega u minuti :lol:

Broj krava možemo da kontrolišemo zar ne ? Vulkane teško pogotovo šta će da izbace u atmosferu i na koju visinu.

U planu je skora izgradnja sledećih hidroelektrana: HE Ribarići, HE Vrutci, RHE Ribarići a možda i HE Svođe, HE Brodarevo, HE Pakleštica i HE Arilje. Za neke lokacije postoji interesovanje stranih investitora[2].

Takođe je utvrđeno da je na postojećim elektranama i vodoprivrednim akumulacijama moguće izgraditi male hidroelektrane MHE Jezero, MHE Mala Vrla 1, MHE Zavoj i MHE Pirot.

Hidroenergetski potencijal u Srbiji je analiziran u Vodoprivrednoj osnovi Republike Srbije iz 1996. godine koju je izradio institut „Jaroslav Černi“. Bruto potencijal od voda koje otiču vodotokovima u Srbiji iznosi 27,2 TWh/god.

Od ovoga, tehnički iskoristivi potencijal iznosi 19,8 TWh/god. Do sada je već iskorišćeno 10,3 TWh/god ovog potencijala. Od neiskorišćenih 9,5 TWh/god je deo i ekonomski isplativ[3].

Postoje planovi za iskorišćenje ostatka hidro potencijala. Postoji određeno više od 50 lokacija sa određenim potencijalom preko 10 MW i više od 850 lokacija na kojima je moguće ukupno instalirati oko 450 MW (malih elektrana u rasponu od 100 kW do 10 MW). Među većim potencijalnim hidroelektranama se pominje HE Novi Sad koja bi na Dunavu iskoristila oko 1,1 TWh/god. Hidroelektrane na gornjem toku Drine i Limu predstavljaju značajan potencijal, ali postoji više varijanti i svaka se može realizovati isključivo saradnjom Srbije, Crne Gore i Republike Srpske[4]. Stoga je ovaj deo najproblematičniji za planiranje i nejasan povodom izbora konačnog rešenja. Drina u srednjem toku ima još 1,5 TWh/god, a u donjem toku još 1,4 TWh/god neiskorišćene energije. Na Velikoj Moravi se može sa 6 ili 7 kaskada iskoristiti do 830 GWh/god. Svi ostali slivovi su skromnijih mogućnosti.

Međutim, nisu sva akumulaciona jezera predviđena za hidroelektrane. Neka od njih su namenjena snabdevanju regionalnh vodovoda. Takve su akumulacije Veliki Rzav, Lepenac, Rasina, Studenica itd.

Reverzibilne hidroelektrane su nešto drugačija vrsta energetskog objekta. One se mogu posmatrati kao veliki akumulatori, spremnici energije, koji služe da karakterističnu dnevnu veću potrošnju struje nadoknade na račun noćne manje potrošnje čuvajući noćnu energiju za dnevnu potrošnju. Postojao je projekat iz 1973. godine da se blizu Golupca napravi reverzibilna hidroelektrana, ali je ceo projekat ostao zaboravljen sve do 25. januara 2009. kada je objavljena vest da se vode razgovori o izgradnji Đerdapa 3. Projektovana snaga bi trebala biti 2400 MW i planirana investicija je oko 3 milijarde evra.
 
Od većih HE koje bi bile isplative, mesta ima jedino na Drini. Ostale koje se realno mogu graditi su srednje male tipa 10-20MW na Limu, Ibru... Na Dunavu jedino jos mogu reverzibilne, a to je preskupo.
Đerdap 3 je više priča pred izbore, takođe kaskade na Velikoj Moravi (to je Tomin kanal do Soluna), a HE Novi Sad nikada nije ni uzimana ozbiljnije u razmatranje.
 
Један паметан и упућен човек, који је уз то докторирао на алтернативним изворима енергије, резолутан је у ставу да Србија - ако жели да буде енергетски сигурна и самостална - мора у скорије време ући у изградњу три велике електране:

1. Најпре термоелектране Никола Тесла 2, јер имамо лигнита за бар још век-два, а нове технологије омогућавају да производња буде неупоредиво чистија него до сад.

2. Затим, једне нуклеарне централе, јер омогућава стабилност система, најјефтинију и најчистију енергију. Актуелни европски прописи налажу да складиштење нуклеарног отпада мора да обезбеди испоручилац опреме, тако да је тај најизраженији безбедносни проблем практично решен. Немци отпад одлажу у напуштеним рудницима соли 2000 метара под земљом, а Руси такође у неким рупама на граници са Казахстаном. Видим да нам сада Бугари нуде 10 посто будуће нуклеарке, што можда није лоше као средњерочно решење, али стратешки и даље остаје Бачка Паланка као најидеалније место за потенцијалног енергетског џина.

3. И на крају, реверзибилке Ђердап 3, која би нам обезбеђивала тржишне вишкове управо у деловима дана када је извозна цена највиша, врло често и преко 20 евроценти по киловату.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=629030#p629030:27jb4hzp je napisao(la):
Žika » Јуче, 16:41[/url]":27jb4hzp]A kako to da izvedeš ? Rokneš u kravu crevo sa balonom i pustiš je da trčkara livadom ?
Ili još gora varijanta da je ubaciš u box odakle nema mrdanja.Ali opet sa crevom i centralnim kolektorom.

Жико, дадох ти плус за домишљатост, али - веровао или не - неки пројекти за прикупљање метана са фарми говеда већ постоје у виду својеврсних балона, који користе чињеницу што је метан лакши од ваздуха и пење се у вис. Нажалост, о томе сам читао доста давно, тако да не могу документовати ову причу, па једино остаје да ми верујеш на реч.
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=629074#p629074:2f7k0hrc je napisao(la):
Dart » 10 Jun 2019 07:45 pm[/url]":2f7k0hrc]Iskorišćen je gotovo čitav potencijal za veće hidroelektrane u Srbiji. Ostalo je uglavnom za manje i reverzibilne HE.
Btw trenutno gradimo u Republici Srpskoj (pola-pola), HE Foča i HE Paunci, a trebali bi uskoro da naprave ugovor i za Buk Bijelu tj treću HE iz tog sistema.

Нове електране
На Дрини код Љубовије су планиране још две хидроелектране, „Тегаре“ и „Мала Дубравица“, укупне снаге око 300 MW и још дванаест минихидроелектрана на притокама Дрине, Љубовиђи, Цапарићској и Грачаничкој реци.[8] Директор Електропривреде Србије је потписао споразум са представником италијанске компаније „Сећи енергије“ о изградњи три хидроелектране на средњем току Дрине, између Бајине Баште и Зворника, укупне снаге 320 MW за коју је процењена вредност инвестиције око 800 милиона евра.[9] Ове електране ће производити око 1,2 милијарди kWh годишње. [10][11] Немачка компанија РВЕ је изразила интересовање за изградњу хидроелектрана у горњем току Дрине и у том делу су у разматрању ХЕ „Бук Бијела“ снаге 115 MW, ХЕ „Фоча“ снаге 52 MW, ХЕ „Сутјеска“ снаге 35 MW и ХЕ „Паунци“ снаге 36 MW.[12]

Страни инвеститори су изразили намеру да на Лиму у наредном периоду саграде две хидроелектране, „Бродарево 1“ и „Бродарево 2“, укупне снаге 56 MW уз процењену вредност инвестиције од 140 милиона евра.[13] Поред овога, на Лиму је најављена и изградња реверзибилне хидроелектране „Бистрица“[14]

Искоришћење потенцијала Велике Мораве је први пут поменуто 24. маја 2011. године када је потписан уговор између Електропривреде Србије и немачке компаније РВЕ (нем. RWE Innogy) о намери да се изгради 5 хидроелектрана укупне снага 150 MW по цени од 352 милиона евра.[15] Требало би да градња почне 2014. године.[16]

На реци Ибар је предвиђена изградња 10 малих хидроелектрана укупне снаге 103 MW, коју ће заједно градити ЕПС и италијанска фирма „Сећи енергија“, уз претпостављену инвестицију од 284 милиона евра.[17]

У плану је скора изградња следећих хидроелектрана: ХЕ Рибарићи, ХЕ Врутци, РХЕ Рибарићи а можда и ХЕ Свође, ХЕ Паклештица и ХЕ Ариље. За неке локације постоји интересовање страних инвеститора.[18]

Такође је утврђено да је на постојећим електранама и водопривредним акумулацијама могуће изградити мале хидроелектране МХЕ Језеро, МХЕ Мала Врла 1, МХЕ Завој и МХЕ Пирот.

Извор:https://sr.wikipedia.org/wiki/Хидроелектране_у_Србији
 
[url=http://beobuild.rs/forum/viewtopic.php?p=629129#p629129:3lt5he7y je napisao(la):
sizif » 11 Јун 2019 12:44 am[/url]":3lt5he7y]Један паметан и упућен човек, који је уз то докторирао на алтернативним изворима енергије, резолутан је у ставу да Србија - ако жели да буде енергетски сигурна и самостална - мора у скорије време ући у изградњу три велике електране:

1. Најпре термоелектране Никола Тесла 2, јер имамо лигнита за бар још век-два, а нове технологије омогућавају да производња буде неупоредиво чистија него до сад.

2. Затим, једне нуклеарне централе, јер омогућава стабилност система, најјефтинију и најчистију енергију. Актуелни европски прописи налажу да складиштење нуклеарног отпада мора да обезбеди испоручилац опреме, тако да је тај најизраженији безбедносни проблем практично решен. Немци отпад одлажу у напуштеним рудницима соли 2000 метара под земљом, а Руси такође у неким рупама на граници са Казахстаном. Видим да нам сада Бугари нуде 10 посто будуће нуклеарке, што можда није лоше као средњерочно решење, али стратешки и даље остаје Бачка Паланка као најидеалније место за потенцијалног енергетског џина.

3. И на крају, реверзибилке Ђердап 3, која би нам обезбеђивала тржишне вишкове управо у деловима дана када је извозна цена највиша, врло често и преко 20 евроценти по киловату.

1. Два века са лигнитом са КиМ, без њега пар деценија
2. Прихватити бугарску понуду
3. Ђердап 3 посебно добија на значају изградњом нових ветроелектрана
 
....Прихватити бугарску понуду...

Do ne davno sam bio veliki protivnik ikakve .....
sada vidim da je jedini nas iizlaz bar jedna
po najnovijim tehnoligjama ali iskljucivo samostalna izgradnja
:sesir:
 
Градиће се се ХЕ Бук Бјела и ХЕ Фоча заједно са Електропривредом Републике Српске.
51% власништва ће бити ЕПС а 49% ЕРС.
 
Sve veca potreba je za efikasnijim turbinma

....iz Francuske stiže vest koja ohrabruje. Naime, u ovoj zemlji počelo je uklanjanje hidroelektrane Vezins i La Roche Qui Boit na reci Selin. Sa svojom visinom od 36 metara, uklanjanje brane Vezins će ujedno biti i do sada najveće uklanjanje jedne brane u Evropi......
..... Ove dve brane su u funkciji od 1920. i 1930. godine, međutim one davno ne rade kako treba. Kako asocijacija za uklanjanje brana objašnjava, „rezervoari brana su popunjeni sedimentima, hidroelektrana generiše mali profit, a tokom leti su pravi izvor toksične cijanobakterije.“....

izvor https://www.srbijadanas.com/biz/vesti/u ... 2019-06-21

:sesir:
 
Video neobičnu građevinu iz U6 i posle malo gledao po netu.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=Dw_qjLgL5a0[/youtube]
 
Vrh