Šta je novo?

MSU-Muzej savremene umetnosti

Izvor: N1.rs

Kafić i venčanice umesto savremene umetnosti u MSUB, kustosi protiv
msu.jpg

Izložba akvizicija Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (MSUB) ostala je ovih dana bez rada "Toplina" umetnika Zorana Todorovića radi izgradnje muzejskog kafea, uprkos protivljenju kustoskog tima, koji traži od v.d. direktora Viktora Kiša da odustane od tog plana. Kustosi MSUB-a izrazili su oštro neslaganje i povodom plana v.d. direktora o gostovanju izložbe venčanica Žan-Pola Gotjea, smatrajući da takvim eksponatima nije mesto u muzeju savremene umetnosti. Kiš tvrdi da se sve radi prema programu i planu, piše Seecult.

Skidanje rada “Toplina” izazvalo je osudu i na društvenim mrežama, nakon objave Todorovića da ga je jedna od autorki izložbe “Refleksije našeg vremena: Akvizicije Muzeja savremene umetnosti 1993 – 2019” Mišela Blanuša obavestila da je to odluka v.d. direktora MSUB-a kako bi se oslobodio prostor za muzejski kafe.

Todorović je rekao za portal SEEcult.orgda je kafanizacija kulture očigledno zadati opšti pravac, pa u tom smislu vidi i skidanje svog rada, kao i najavu uklanjanja radova na petom nivou zarad izložbe venčanica Žan-Pola Gotjea. Izražavajući nadu da će se na mestu direktora MSUB-a u dogledno vreme "naći neko ko ima veze sa tim poslom", Todorović je ocenio da bi u međuvremenu trebalo podržati kustose tog muzeja, jer su “oni sada jedini koji se kako/tako nose sa situacijom u kojoj se ta ustanova nalazi”.

“Taj muzej je u problemu. Naravno da će izložba venčanica jako mnogo ljudi da privuče, ali to znači preformatiranje muzejske koncepcije i tu svaka priča o savremenoj umetnosti prestaje”, naveo je Todorović, docent na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, koji je projekat “Toplina” premijerno predstavio u Paviljonu Srbije na 53. Bijenalu u Veneciji, a krajem 2009. godine i u Salonu MSUB.

Kustosi: Venčanice neprimerene programskoj politici Muzeja

Kustosi MSUB-a izrazili su u pisanoj izjavi za portal SEEcult.org izrazito protivljenje odluci v.d. direktora da se “deo izložbenog prostora u prizemlju Muzeja, gde je bio postavljen rad ‘Toplina’ Zorana Todorovića, pretvori u muzejski kafe”. Takođe, izrazili su neslaganje sa planom da se u izlagački program uvrsti Gotjeova izložba “Love is Love”, jer njeni eksponati nisu primereni programskoj politici MSUB.

“Sklanjanjem Todorovićevog rada ozbiljno je narušena koncepcija uvodnog segmenta aktuelne izložbe. Smatramo da je nedopustivo da izložbeni prostor samovoljom v.d. direktora dobije drugačiju namenu, i to bez saglasnosti kustosa MSU, autora projekta rekonstrukcije enterijera Muzeja, kao i Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Takva odluka bi odmah trebalo da se preinači”, naveli su kustosi MSUB-a.

“Takođe, nismo saglasni da se u izlagački program uvrsti izložba ‘Love is Love’ Žan-Pola Gotjea, čiji eksponati – venčanice – nisu primereni programskoj politici MSU. Zbog pripreme te izložbe dekroširana je postavka na petom nivou Muzeja čime je takođe narušena prvobitna koncepcija izložbe ‘Refleksije našeg vremena’. Konačno, u vreme kada se muzeji globalno suočavaju sa problemom zatvaranja ili smanjenog broja posetilaca usled širenja pandemije, ideja investiranja u izuzetno skupu putujuću ‘blokbaster’ izložbu, od koje se očekuje da donese profit velikom posetom, odraz je krajnje nestručnog, nekompetentnog i društveno neodgovornog vođenja instititucije, protiv čega izražavamo oštar protest”, naveli su kustosi u zajedničkoj izjavi, koju su potpisali šef Odeljenja umetničkih zbirki i izložbi dr Zoran Erić, muzejske savetnice mr Mišela Blanuša (Zbirka slikarstva od 1900. do 1950), dr Rajka Bošković (Zbirka skulpture i instalacija), Svetlana Mitić (Zbirka slikarstva period posle 1950) i Žaklina Ratković (Zbirka grafike i crteža), kustos Miroslav Karić, viša kustoskinja MA Una Popović (Salon MSU), kustoskinja depoa MA Senka Ristivojević i kustoskinja MA Aleksandra Mirčić, šefica Odeljenja umetničke dokumentacije.

Kiš: Realizacija novih programa i planova

V.d. direktor MSUB-a Viktor Kiš naveo je u odvojenoj pisanoj izjavi za portal SEEcult.org da je izložba akvizicija faktički završena krajem oktobra, pa su “preduzeti koraci za realizaciju novih programa i planova Muzeja savremene umetnosti”.

"U skladu sa orignalnim programom planiranim za 2020. godinu, izložba ‘Refleksije našeg vremena: Akvizicije Muzeja savremene umetnosti 1993-2019’ u Muzeju savremene umetnosti trebalo je da bude postavljena u trajanju od četiri meseca, preciznije u periodu od marta do juna 2020. godine. Nažalost, situacija u vezi sa pandemijom kovid-19 je poremetila ovaj plan, te je izložba otvorena nešto kasnije, tačnije 27. juna 2020. godine. U skladu sa originalnom namerom kustoskog tima o trajanju izložbe, koja je i usvojena programom, četiri meseca nakon otvaranja, 27. oktobra 2020. godine, izložba je faktički završena, te su preduzeti koraci za realizaciju novih programa i planova Muzeja savremene umetnosti”, naveo je Kiš, koji je bio zamoljen za odgovor o uklanjanju rada Todorovića zarad izgradnje kafea, kao i o planu skidanja radova sa petog sprata radi putujuće izložbe Gotjeovih venčanica, ali je izbegao odgovor na ta konkretna pitanja.

Kiš je naveo u kratkoj izjavi i da, s obzirom na situaciju u vezi sa epidemijom virusa korona i “činjenicu da izložbu verovatno nisu videli svi posetioci koji su to i nameravali, segmenti okončane izložbe ‘Refleksije našeg vremena’ neće biti uklonjeni, te će posetioci i dalje biti u mogućnosti da uživaju u delima koje je MSU otkupio u periodu između 1993. do 2019. godine”.

Izložba akvizicija prva je u MSUB-u posle retrospektive Marine Abramović “Čistač”, koja je zatvorena krajem januara ove godine, a zbog njenog sklapanja, MSUB je trebalo da bude zatvoren za posetioce do kraja marta. Pandemija virusa korona i uvođenje vanrednog stanja odložili su, međutim, ponovno otvaranje vrata MSUB-a za posetioce, a to je napokon učinjeno 27. juna otvaranjem izložbe akvizicija, koja je delom predstavljena i u Legatu Čolaković na Dedinju.

I samo imenovanje Kiša za v.d. direktora MSUB-a izazvalo je burne reakcije u javnosti početkom ove godine, budući da je takvom odlukom Vlade Srbije, koja je ostala neobrazložena, poništen inače regularan konkurs za izbor direktora, na koji su se prijavili bili dotadašnji v.d. direktor Slobodan Nakarada, istoričari umetnosti Branislav Dimitrijević i Zoran Erić, te umetnik Vladislav Šćepanović. Povodom odluke o imenovanju Kiša ' godinu dana nakon raspisivanja konkursa kojim je upravo trebalo da bude okončano višegodišnje v.d. stanje MSUB-a, oštro su reagovali Stručni tim MSUB-a, Nacionalni komitet ICOM Srbija, Međunarodno udruženje likovnih kritičara AICA – Sekcija Srbija, Društvo istoričara umetnosti Srbije, Stručni savet Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije, Kolegijum urednika i Sindikata "Nezavisnost" Doma kulture Studentski grad... Kiš je odbacio kritike stručne javnosti povodom njegovog imenovanja kao odraz “politizovanja svega”, a naveo je i da je i "sam bio zapanjen kada mu je pružena prilika da svojim radom, talentom i ugledom među mladim generacijama doprinese i van svog dvorišta”, odnosno festivala Dev9t u Staroj ciglani, čiji je jedan od osnivača.

Izložba venčanica Žan-Pola Gotjea "Love is Love", inače, premijerno je predstavljena 2017. godine u produkciji Muzeja lepih umetnosti u Montrealu, koji je priredio 2011. i retrospektivu tog modnog dizajnera. Gotjeova retrospektiva gostovala je u međuvremenu širom sveta, a privukla je više od dva miliona posetilaca.

http://rs.n1info.com/Kultura/a666785/Ka ... rotiv.html
 
Svaki muzej na zapadu ima mali kafe. Jedino se kod nas od toga pravi politicko pitanje.
 
Kafe ne bi sme da bude u prostoriji gde su izlozbe tj. ne na mestu gde bi se u izlozbenom prostoru cula buka iz kafea, takodje ne na nekom istaknutom mestu, gde je kafe prvo sto vidis kada pridjes i udjes u muzej.
 
Viđao sam te male kafee po Nemačkoj. To je u stvari neka poluknjižara, polu kafe, polu suvenirnica (naravno cene su paprene) i mislim da u njih ne možeš da uđeš ako nisi kupio kartu za muzej (dvorac)

Kod nas bi to bio verovatno običan kafić modernog imena tipa Kafe MSU :(
 
Takav mali kafić imate u muzeju Jugoslavije i ok je, tipa ima 3-4 stola napolju. Pretpostavljam da će ovde biti veći. Imati kafe je sasvim normalno za nešto ovako izolovano kao što su MSU i muzej Jugoslavije i predstavlja dodatni izvor prihoda.
 
Zaista nepotrebna diskusija.. u zavisnosti od velicine objekta naravno da treba da postoji neki kafe, u delu objekta koji ne sadrzi eksponate ili u odvojenom objektu (da ne pominjem da neki veci muzeji imaju i po nekoliko RESTORANA).

National Museum of Korea
mka.jpg
 
Кафе није споран. Спроно је то што нема простора за њега.

Ако желе кафе, нека га изграде ван зграде музеја, у стилу сличном постојећој згради. Могу ту сместити и сувенирницу.
 
Да ресторан „Ушће“ (данас „Национална класа“) није био продат, а потом дограђен и битно измењен у односу на изворно решење - одговарао би МСУ-у, како у архитектонском, тако и у функционалном смислу (оба објекта су настала током шездесетих година прошлог века).

Тужно је што људи из МСУ-а не схватају, свесно или несвесно, да би новим објектом, који би био изграђен у непосредној близини Музеја, угрозили и сам споменик културе (у којем иначе раде)...
 
Свакако да нови објекат, прикладног изгледа, не треба градити толико близу да заклања сам музеј или га на било који другии угрпжава, али заиста не видим никаквог смисла у одбацивању те идеје у потпуности.

У околини музеја већ постоје неки приватни објекти, укључујући и ресторан.
 
Neutralnost pobedničkog rešenja paviljona kao metod zaštite kulturnog nasleđa MSU

Arhitekta Branko Stanojević sa svojim saradnicima osvojio je prvu nagradu na konkursu za paviljon i proširenje kapaciteta Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

Muzej savremene umetnosti u Beogradu u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije raspisali su sredinom jula konkurs za idejno rešenje paviljona MSU u Beogradu, sa proširenjem magacinskih kapaciteta muzeja.

Žiri je doneo jednoglasnu odluku da se prva nagrada dodeli arhitekti Branku Stanojeviću sa saradnicima: Ana Komnenić, Dimitrije Prelić i Andrea Stanković.

Koncept za idejno rešenje Muzeja savremene umetnosti predstavljen je kroz dualan odnos postojećeg i novonastalog arhitektonskog pejzaža, kaže arhitekta Stanojević za naš portal......

Izvor: gradnja.rs
Link: https://www.gradnja.rs/neutralnost-pobe ... 5i32jjGKpM
 
Neutralno rešenje.. Da li se radovati što svojom neupadljivošću ne narušava vrhunski objekat muzeja iz šezdesetih, ili žaliti što posle toliko godina nismo u stanju da napravimo iskorak?
 
Ne bi ja pravio nikakve iskorake pored objekta koji je praktično kao skulptura u parku.
 
Tu je još pre 20 godina trebalo praviti zgradu za umetnost 21. veka, a postojeću konzervirati kao muzej umetnosti 20. veka, kako je još Protić predviđao.

Pa bi u toj novoj zgradi bilo sve što treba da ima jedan muzej u ovo doba.

Ovo što planiraju da urade je jedna mala šminkica.. namerni pleonazam.. A verovatno neće ni to izgraditi.
 
Muzej savremene umetnosti je za savremenu umetnost.
 
Pa taj novi objekat bi se zvao Muzej savremene umetnosti, dok bi u postojećem ostala umetnost 20. veka. Tako je planirano, u srećnija vremena..
 
Onda bi novi muzej trebao biti veci i impresivniji objekat od postojeceg. Nadam se da ne bi bilo problema pri toj "zameni" institucija, posto MSU vec ima svoj kredibilitet, sto je povezano sa samim oblikom muzeja, njegovom istorijom i adresom.

Video sam prilican broj muzeja savremene umetnosti i oni obicno fukcionisu kao zbirke trajnih ili privremenih postavki, sto znaci da se u njemu mogu naci radovi i iz 20. veka, pretezno iz druge polovine, jer se stilski i konceptualno bolje uklapaju u moderni enterijer muzeja savremen umetnosti.
 
Sve pohvale za neupadljiv zeleni krov novog aneksa muzeja. Čak mogu da zamislim kako ljudi sede na toj travi i uživaju.

Ali.

Ovaj spoj muzeja i kafea je krajnje nemaštovit:
 

Prilozi

  • msu-paviljon-branko-stanojevic-07-782x438.jpg
    msu-paviljon-branko-stanojevic-07-782x438.jpg
    124,5 KB · Pregleda: 1.684
Vrh